Korizmeni križni put padinama Srđa poviše Dubrovnika na petu korizmenu nedjelju 26. ožujka predvodio je prvi put dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. Na pobožnosti je sudjelovalo više stotina vjernika koji su sabrano razmatrali meditacije Križnog puta obitelji koje su čitali vjernici župa i samostanskih crkava dvaju dubrovačkih dekanata, Dubrovnik 1 i Dubrovnik 2. Između pojedinih postaja pjevala se „Stala plačuć“ i druge korizmene pjesme kao i otajstva krunice. Na završetku križnog puta kod tvrđave Imperijal drveni križ preuzeo je biskup Glasnović i nosi ga do kamenog križa na Srđu gdje je kratkim razmišljanjem i podjelom blagoslova zaključio pobožnost.
Generalni vikar mons. Ivica Pervan dajući upute za odvijanje pobožnosti na otvorenom kazao je i kako se u nakane molitve želi uključiti i molitva za ljude koji stradavaju u svjetskim kriznim žarištima.
Svako od sudionika puta križa zagovornik je svoje obitelji i nosi u svom srcu njezine potrebe, kazao je biskup u uvodu pobožnosti, kod prve postaje. Dodao je kako se ovom pobožnošću želi moliti za sve obitelji i potrebe njezinih članova posebice za obitelji osoba s invaliditetom i djece s poteškoćama.
U nagovoru podno kamenog križa na Srđu biskup je na početku kazao kako neke stvari na koje ne možemo utjecati moramo jednostavno otrpjeti. Progovorio je i o smislu trpljenja podsjećajući na riječi sv. Ivana Pavla II. koji je kazao kako je trpljenje spasonosno jer naše trpljenje ugrađujemo u Kristov križ. Križ nas prati od djetinjstva, on je poticaj za traženje, lijek pomoću kojeg se izbavljamo od raznih strasti i oholosti, Bog nas križem odgaja, neke su dimenzije križa na koje je također biskup Glasnović podsjetio. Dvjema pjesmama koje je izrekao podno križa produbio je doživljaj vjerničkog suosjećanja s Kristovim trpljenjem.
Na pobožnosti puta križa sudjelovali su također svećenici i redovnici kao i redovnice iz raznih družbi.
Križ na Srđu je 1937. godine podigao dubrovački biskup mons. Josip Marija Carević kao uspomenu na 1900 godina od Kristove smrti. Taj križ je srušen raketiranjem u Domovinskom ratu 6. prosinca 1991. godine. Na podnožju tog starog križa tadašnji dubrovački biskup mons. dr. Želimir Puljić dao je, nakon rata, podići novi križ, dar hvarskog biskupa mons. Slobodana Štambuka. Novi kameni križ blagoslovljen je 12. listopada 1997. godine prigodom zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Dubrovniku, a blagoslovio ga je sluga Božji Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i kardinal. Već sljedeće korizme, 1998. Godine, prvi put se molila pobožnost od magistrale do vrha Srđa.
Godine 2014. Grad Dubrovnik uredio je i postaje Križnog puta na Srđu. Postaje su obilježene brončanim reljefima, a postavljene su na kamene postamente trokutnog tlocrtnog oblika u sklopu kojih su posađene zavičajne biljne vrste prirodno zastupljene u sastavu flore padina Srđa. Duljina puta serpentinama od magistrale do tvrđave Imperijal iznosi 2300 metara.
Korizmeni križni put dio je programa manifestacije Kršćansko lice kulture.
Angelina Tadić
