Kapelica Presvetoga Srca Isusova koja se nalazi u sklopu Hotela The Pucić Palace u Dubrovniku blagoslovljena je u srijedu 26. veljače 2025. godine. Obred blagoslova predvodio je župnik katedralne župe Gospe Velike, na čijem području se kapelica nalazi, don Marin Lučić, uz prisustvo uprave hotela i uzvanika.
Nakon blagoslova povjesničar umjetnosti Ivan Viđen u kratkom izlaganju prikazao je povijest nastanka palače Pucić (kasnije Giorgi-Mayneri) i kapelice uz nju te se osvrnuo na povijest štovanja Presvetoga Srca Isusova u Dubrovniku. Riječ je o građevini zanimljive povijesti i svjedočanstvu vjerske kulture starih Dubrovčana.
Posebno je zanimljivo kako se ove godine navršava 260. godina otkako je štovanje Presvetoga Srca započelo u gradu. Naime, Dubrovačka Republika bila je druga kršćanska država u tadašnjoj kršćanskoj Europi koja je na ljeto 1765. godine službeno uvela slavljenje tog blagdana nakon što je papa Klement XIII. u veljači iste godine dao dopuštenje za posebnu misu i časoslov uz taj blagdan.
Ubrzo nakon smrti sv. Margarite Marije Alacoque (1647.–1690.) koja je svojim vizijama Božanskoga Srca bila ključna u širenju te pobožnosti te na poticaj Družbe Isusove Sveta Stolica je odobrila osnivanje pobožnih bratovština Presvetoga Srca Isusova (1693.) čime se to štovanje ubrzo proširilo po čitavoj Europi i tijekom prve polovice XVIII. stoljeća postalo iznimno popularno. Iako je odobrenje za uspostavu posebnoga blagdana s misom i časoslovom od Svete Stolice traženo više puta, tek je papa Klement XIII. to i odobrio 6. veljače 1765. godine. No, uspostava blagdana s misom i časoslovom bilo je ograničeno na osnovnu rimsku bratovštinu Presvetoga Srca i na Kraljevinu Poljsku, dok je u Francuskoj blagdan imao „poluslužbeni“ status.
Dokaz koliko su stari Dubrovčani aktivno pratili duhovna strujanja svoga vremena i kako su bili privrženi Petrovu nasljedniku vidi se i u tom da su oni odmah po papinu odobrenju toga blagdana od njega zamolili da se isto štovanje proširi na područje Dubrovačke Republike. To je učinio svojim pismom papi tadašnji dubrovački nadbiskup fr. Arkanđeo Lupis (nadbiskup od 1757. do 1766.), inače pripadnik dominikanskoga reda. Papa Klement XIII. je svojim dekretom „Ragusina“ već 10. srpnja 1765. to i odobrio, a dekret je u Dubrovniku objavljen 13. kolovoza iste godine. Dogodilo se to samo pet mjeseci nakon službene uspostave blagdana s misom i časoslovom. Opisana revnost i brzina dovoljno svjedoče koliko je Dubrovčanima bilo stalo do širenja te pobožnosti. Sasvim je logično da se nakon toga u Gradu pobožnost Srcu Isusovu dodatno razvila. (O tomu je poseban tekst objavljen u časopisu „Naša Gospa“ iz 2015. godine povodom 250. obljetnice uvođenja blagdana.)
Najsnažniju ulogu u tom ponovno je imao jedan redovnik, dubrovački isusovac Ivan Marija Matijašević (1714.–1791.) jer je kao dušobrižnik, povjesničar i književnik na različite načine širio pobožnost Božanskomu Srcu.
Govoreći o palači i kapelici Viđen je kazao kako je raskošna barokna palača obitelji Pucić (kasnije Giorgi-Mayneri) na Gundulićevoj poljani izgrađena je sredinom 18. stoljeća za vrijeme obnove grada nakon razaranja u Velikoj trešnji 1667. godine. Sa zapadne strane izgrađena je terasa koja je s palačom povezana mostom preko ulice Dinka Ranjine, a na toj je terasi uz palaču izgrađena i kapelica Presvetoga Srca Isusova. Inicijator njezine posvete tomu naslovniku bio je vlastelin Sabo Pucić sa suprugom, a oltar kapelice dobio je posebnu povlasticu još 1763., dakle dvije godine prije uvođenja blagdana.
U doba Republike u tu su kapelicu na blagdan Presvetoga Srca dolazili služiti misu nadbiskup i poglavari redovničkih zajednica.
Nije poznata sudbina izvorne oltarne slike koja je prikazivala Gospu i sv. Vlaha kako gledaju u Krista koji pokazuje na svoje goruće srce, ali je sadašnju sliku naručio barun Felice Mayneri, tadašnji vlasnik palače čija je majka bila posljednja pripadnica vlasteoske obitelji Giorgi (Đurđević). Autor slike je slikar i restaurator Ivo Scattolini, a sliku je u lipnju 1938. godine blagoslovio gradski župnik dum Karlo Lovac i to je bio njezin posljednji blagoslov do ovogodišnjeg blagoslova kapelice. Postojeća oltarna slika restaurirana je prošle godine, a radove je izveo dr. sc. Denis Vokić (K-R Centar).
Uprava hotela najavila je kako će za građanstvo na proljeće organizirati posebno predavanje o povijesti ove kapelice, što je u svom obraćanju uz ostalo kazao direktor hotela Ivan Lasić.
Dodajmo ovome kako je kapelica Presvetog Srca Isusova blagoslovljena u jubilarnoj 2025. godini, a hrvatski biskupi su kao jedan od načina obilježavanja ove godine odlučili posvetiti hrvatski narod i domovinu Presvetom Srcu Isusovu na njegovu svetkovinu 27. lipnja.
Va/pp
