Izložba „Stjepan Gradić – otac domovine“ otvorena je u utorak, 9. srpnja u Kneževom dvoru u Dubrovniku, a na otvorenju su govorili ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, akademik fr. Stjepan Krasić, katedralni župnik dr. don Stanko Lasić, župan dubrovačk-neretvanski Nikola Dobroslavić i saborska zastupnica Tatjana Šimac Bonačić, izaslanica pokrovitelja izložbe predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leka.
Ova izložba o Dubrovčaninu koji je svojim zalaganjem pomogao obnovi Dubrovnika nakon velikog potresa 1667. godine te je u narodu prozvan „ocem domovine“, priređena je povodom 400. obljetnice njegovog rođenja i središnji je ovogodišnji projekt Dubrovačkih muzeja.
Na otvaranju je ravnateljica Vilać podsjetila i na druge velike projekte Dubrovačkih muzeja poput izložbi o Ruđeru Boškoviću ili sv. Vlahu kojima se želi postići brendiranje Dubrovnika putem kulturno-povijesne baštine. Akademik Krasić, jako dobar poznavatelj života Stjepana Gradića, govorio je o životu i djelima ovog velikog Dubrovčanina koji je bio i filozof, teolog, pravnik, fizičar, liječnik, govornik, prevoditelj, jezikoslovac, diplomat, političar, matematičar, astrolog, meteorolog, optičar, stručnjak za precizno mjerenje vremena itd., a sve to u jednoj osobi. Dr. Lasić je naglasio kako se Gradić rodio iza katedrale koja ove godine slavi 300. obljetnicu od završetka obnove i blagoslova, a uz katedralu je Gradić stekao temelje vjere. Župan Dobroslavić i izaslanica Šimac Bonačić naglasili su Gradićevo domoljublje i usmjerenost prema Europi.
Oko 80-ak izložaka daje pregled Gradićevog životnog puta i djelovanja, a priređena je i multimedijalna prezentacija. Voditeljica projekta je ravnateljica Vilać, kustosice izložbe dr. Vedrana Gjukić-Bender i Marina Filipović, a izložbu je postavio Marin Gozze.
Uz izložbu je objavljen i bogat katalog u stvaranju kojeg su sudjelovali: akademik Krasić, akademik Nenad Vekarić, dr.sc. Vinicije Lupis, dr. sc. Katarina-Horvat Levaj, dr.sc. Gorana Stepanić, dr.sc. Mijo Korade, dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender i mr.sc. Tonko Marunčić.
Među sponzorima izložbe je i Dubrovačka biskupija, a izložba će biti otvorena do 15. listopada.
***
Stjepan Gradić (Dubrovnik, 6.3. 1613. – Rim, 2.5. 1683.) je bio pripadnik dubrovačke vlastele, isusovac, diplomatski predstavnik Dubrovačke Republike pri Svetoj Stolici i dugogodišnji posrednik između vrha Družbe Isusove i Dubrovačke Republike u pregovorima o osnivanju isusovačkoga crkve i kolegija u Dubrovniku. Jednako tako, služio je i obavljao diplomatske poslove za Papinsku državu. Najveće zasluge stekao u službi vlastite domovine Gradić je bio glavni upravitelj Vatikanske knjižnice, te pripadao književno-znanstvenom krugu pape Aleksandra VII. Bio je i član književne akademije Dei Ricovrati u Padovi i Kraljevske književno -znanstvene akademije kraljice Kristine u Rimu te je uspješno surađivao sa znanstvenom akademijom Del Cimento u Firenci. Surađivao je i održavao veze s brojnim književnicima i znanstvenicima ne samo u Rimu i Italiji nego i u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj, kao i s onima u Dubrovniku, Splitu, Trogiru i Zadru. Ipak, najveće je zasluge stekao u službi vlastite domovine. Zahvaljujući njegovu zauzimanju isusovci su 1658. u Dubrovniku otvorili srednjoškolski zavod Collegium Ragusinum. Vodio je upornu diplomatsku i političku borbu protiv urotnika, koji su otok Lastovo htjeli izručiti Mletačkoj Republici. Uložio je mnogo truda i diplomatske vještine u obrani dubrovačke pomorske i kopnene trgovine, koju su Mlečani nastojali onemogućiti, samo su neke od javnosti manje poznatih činjenica iz života ovog velikog Dubrovčanina kojeg Dubrovnik do danas pamti, u prvom redu, kao obnovitelja Grada. Za njegove zasluge Senat ga je 1680. godine htio imenovati dubrovačkim nadbiskupom, ali je on to odbio s obrazloženjem da kao običan svećenik u Rimu može bolje služiti domovini nego kao nadbiskup u Dubrovniku.