Tradicionalni i redovito najposjećeniji program manifestacije Kršćansko lice kulture „Noć crkvenih muzeja“ započeo je u petak 24. ožujka u klaustru samostana Male braće u Dubrovniku, a nastavljen je obilaskom klaustra i muzeja samostana sv. Dominika te Moćnika katedrale i Biskupske palače.
Gvardijan samostana Male braće fra Josip Sopta na početku je pozdravio okupljene i podsjetio kako je nedavno bio prvi dan proljeće i čiope su počele letjeti iznad samostana, a s time i prvi gosti počinju dolaziti u muzej. Zatim je govorio o nastanku ovog franjevačkog samostana rekavši kako se mnogi gradovi na jadranskoj obali pozivaju na to da je sv. Franjo na proputovanju boravio u njima, ali je dubrovačka tradicija najjača. Detaljnije je govorio o gradnji samostana i klaustra. „Ovaj samostan u svijetu je najvažniji ne zbog klaustra ili ljekarne, kako bi se pomislilo, nego zbog biblioteke“, kazao je gvardijan Sopta te više govorio o njezinom značenju.
Kod dominikanaca je dobrodošlicu sudionicima ove večeri izrazio prior fr. Tomislav Kraljević dok je s nastankom samostana te posebice s izgradnjom njegove biblioteka koja je bila treća javna biblioteka tada u svijetu govorio fr. Stjepan Krasić. U zanimljivom izlaganju predočio je okupljenima koliko je važno bilo buđenje svijesti kod bogatih pojedinaca o ulaganju novca u knjige i gradnju javnih knjižnica što je prvo učinjeno u Firenci 1443. godine. Tu je počeo novi vijek, ustvrdio je profesor Krasić.
Pročitao je hrvatski prijevod dokumenta kojim jedan Dubrovčanin koji je ušao u dominikance traži od gradskih vlasti da novac koji im je darovao prije odlaska u samostan preusmjere u izgradnju biblioteke u dominikanskom samostanu koja će služiti ne samo fratrima nego i građanima i strancima koji budu dolazili. To je svjedočanstvo iz 15. stoljeća o javnoj namjeni ove knjižnice.
Posjetitelji su imali rijetku prigodu da mogu ući u ne tako davno ponovno otkrivena vrata kojima su u prošlosti u dvoranu u kojoj je bila smještena biblioteka mogli ulaziti građani i druge osobe koje su se koristile knjižnim blagom ove dominikanske knjižnice. Trenutačno u njoj nema knjiga.
U katedrali Gospe Velike, kao i svake godine, za razgled posjetiteljima bio je otvoren katedralni Moćnik (Riznica), remek-djelo barokne umjetnosti koji čuva najvrjednije sakralno blago Dubrovnika. Povjesničar umjetnosti i član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije Ivan Viđen dao je kratak pregled povijesti nastanka Moćnika u srednjemu vijeku posebno naglasivši detalji oko izgradnje sadašnjega Moćnika u baroknoj katedrali koji je u današnjemu obliku dovršen 1721. godine.
S obzirom na predstojeću sutrašnju svetkovinu Navještenja Gospodinova – Blagovijest ove je godine za pojedinačan razgled odabran bočni oltar posvećen Navještenju koji se nalazi u sjevernome brodu katedrale. Zainteresiranoj publici izložen je nastanak ovog oltara koji je sastavljen od dva ili čak tri starija oltara te oltarne pale s prikazom Gospina Navještenja koja se pripisuje dubrovačkom baroknom slikaru Benku Stayu. Slojevita prošlost oltara, sastavljenoga u ovome obliku sredinom 19. stoljeća, pokazuje nastojanje očuvanja baštine i u teškim vremenima oskudice nakon pada Republike.
U Biskupskoj palači, uz vodstvo po stalnome postavu, za detaljniji pogled odabrana je slika Lokrumske Gospe firentinskoga renesansnog slikara Domenica Puliga. Naime, upravo u ožujku ove godine navršava se 1000. obljetnica osnutka slavnoga benediktinskoga samostana na otoku Lokrumu. Davanjem akcenta na ovu sliku željelo se podsjetiti na djelovanje i važnost ovoga samostana koji je djelovao do kraja 18. stoljeća. Nakon ukinuća samostana slika je premještena u katedralu, a utemeljenjem Biskupske pinakoteke 1930. postala je dio postava umjetnina u Biskupskoj palači.
Posjetitelji su ove večeri imali prigodu besplatno razgledati muzeje i odabrane dubrovačke sakralne građevine te tako u laganoj šetnji i uz vodiče bolje upoznati ljepotu onoga što se u njima čuva. Razgledavanje svih postava izazvalo je veliki interes i publika je tijekom vođenja imala i dodatnih pitanja.
Angelina Tadić
