Okrugi stol o povijesti i obnovi Biskupske palače (Palače Sorkočević) u Dubrovniku održan je u Biskupskoj palači u Dubrovniku u srijedu, 6. travnja, na dan obljetnice Velike trešnje iz 1667. godine. Okrugli stol ujedno je i prvi sadržaj takve vrste manifestacije „Kršćansko lice kulture“ koju organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.
U pozdravu sudionicima skupa dubrovački biskup mons. Roko Glasnović je, uz ostalo, kazao kako je tog jutra u kapelici ove palače služio misu za sve dobročinitelje uključujući i sudionike skupa.
Svaka nas baština podučava i obvezuje, a kulturna baština Dubrovnika čini to na poseban način, rekao je dubrovački biskup. Među primjerima te baštine je palača obitelji Sorkočević-Sorgo koja je od sredine 19. stoljeća postala sjedište dubrovačkih biskupa, a posebno je ilustrativna jer je ona, kao i sam Grad, izgrađivana kroz više epoha, u više stilova i od više majstora, spretno sklopivši sve njihove različitosti u skladnu cjelinu. S vremenom je postala puno više od reprezentativne palače jedne moćne vlasteoske obitelji ili spomenik arhitekture, postala je spomenik slojevitoga i istodobno skladnoga razvoja Grada i njegove kulture života.
Biskup Glasnović je zatim podsjetio na potres u travnju 1979. godine u kojem je Biskupska palača pretrpjela znatna oštećenja te je „u posljednjih trideset godina postala predmetom brige naše društvene zajednice“. Na istraživanjima i radovima na Palači kroz sve te godine smijenile su se čitave generacije povjesničara umjetnosti, arhitekata, građevinaca, konzervatora, direktora, restauratora.
„Osim brojnih naraštaja obitelji Sorkočević, ova je palača bila dom osmorice biskupa i dvojice pomoćnih biskupa koji su ovdje živjeli“, kazao je biskup Glasnović te dodao kako je ona podsjetnik ne samo na njih nego i na sve naše prethodnike. „Ali ova nas palača danas također uči i poniznosti i poštovanju, kako prema svim istraživačima njezine povijesti i svima onima koji su u nju uložili svoj rad, znanje i sredstva, tako i prema samoj građevini koja je ovakva kakva jest, sa svojim novim postavom, namještajem, umjetninama i ambijentom zapravo prvorazredni spomenik dubrovačke stambene arhitekture“, zaključio je.
Marta Perkić iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku u svom izlaganju predstavila je “Pregled arheoloških istraživanja tijekom obnove Biskupske palače”. Kazala je kako su istraživanja počela s crkvom sv. Bartula, a nastavila su se s više ili manje sustavnim istraživanjima njezinim pojedinih dijelova, koje je predstavila. Naglasila je potrebu dodatnih istraživanja izvan palače kako bi se dobila cjelovita slika i ponudile potpunije interpretacije cijelog kompleksa.
Joško Belamarić, s Institut za povijest umjetnosti, održao je izlaganje “Palača Sorkočević (Biskupska) do potresa 1667. godine”. Prisjetio se entuzijastičnog tima, čijeg je i sam bio dio, posljednja dva mjeseca prije otvaranja Biskupske palače u ljeto 2018. godine što mu je omogućilo uvid u brojne zanimljivosti ovog zdanja. Kazao je i kako ovaj sklop ima pet dinstinktivnih faza i mnoge međufaze te ih kratko predstavio.
Sanja Cvetnić, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o temi “Renesansni oslikani tabulati u palači Sorkočević”. Primijetila je kako tabulati, to slikarstvo na drvenoj podlozi s rezbarskim radom koji se u ovoj palači nalaze na dva stropa, nisu općenito dovoljno primijećeni te o njima nema ni mnogo literature. Spomenula je i kako prva sačuvana fotografija tabulata iz Biskupske palače potječe iz 1936. godine.
O “Baroknoj obnovi palače Sorkočević (Biskupske palače) nakon potresa 1667. godine” govorila je Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti. Akademik Radoslav Tomić, s istog Instituta, imao je izlaganje “Barokno slikarstvo u pinakoteci Biskupske palače – odabrane teme”, dok je samostalni istraživač Ivan Viđen govorio o temi “Biskupska palača u XIX. i XX. stoljeću”.
Presjek glavnih tema vezanih uz posljednju obnovu palače dali su Mihaela Skurić, ravnateljica Zavod za obnovu Dubrovnika, koja je predstavila “Tijek i metodologiju obnove Biskupske palače”, a u svoje izlaganje uključila je i radove pokojne bivše ravnateljice Ivanke Jemo. Nives Lokošek, ispred Lokošek projekt d.o.o., govorila je o “Sanaciji, obnovi i protupotresnoj zaštiti nosive konstrukcije Biskupske palače”, a izlaganje je pripremljeno u suradnji s Vjeranom Lokošekom. Iz Hrvatskog restauratorskog zavoda bivši ravnatelj Mario Braun i sadašnja ravnateljica Tajana Pleše imali su izlaganje o “Konzervatorsko-restauratorskim radovima na Biskupskoj palači u organizaciji Hrvatskoga restauratorskog zavoda”. Antun Baće, pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku dao je “Osvrt na obnovu i revitalizaciju Biskupske palače”, a Nikola Bakija, ispred tvrtke Građevinar-Quelin d.d. Dubrovnik, govorio je na temu “Stjecanje novih praktičnih iskustava tijekom dugogodišnjih radova sanacije Biskupske palače”.
Skup je završio zaključnim razmatranjima, a očekuje se i zbornik radova s ovoga skupa.
Angelina Tadić
