KRONOTAKSA DUBROVAČKIH BISKUPA / NADBISKUPA
Dubrovačka biskupija, drži se, nasljednica je drevne Epidaurske biskupije. Kako se Epidaur, kao rimska kolonija, naglo razvio za vrijeme careva Licinija Valerijana i Galijena, zacijelo početke biskupije u Epidauru možemo tražiti malo iza Milanskog edikta cara Konstantina. Zbog nedostatka povijesnih izvora, ne može se govoriti o gestama, čak ni o imenima, epidaurskih biskupa prije 6. st.
Popise biskupa i nadbiskupa sastavljali su u svoje vrijeme Razzi, Crijević, Slade, Farlati, Gams i Eubel, ali se međusobno ne malo razlikuju. Draganović je u šematizmu 1974. dao novi popis. No, istraživanja Stjepana Krasića, a dijelom i Slavka Kovačića, unose u kronotaksu neke nove činjenice. Stoga navodimo kronotaksu do sada istraženu slijedeći mišljenja Draganovića, uz dopune Krasića i Kovačića :
- Fabricianus je prvo poznato ime jednog od Epidaurskih biskupa oko 530.
- Paulus sudjeluje na drugom salonitanskom saboru 533.
- Florentius se spominje g. 591.
- Ivan je biskup u vrijeme razaranja Epidaura, oko 639. godine, a koji bi se potom – sklonivši se u blizini Ragusiuma – mogao nazvati prvim biskupom u Ragusiu, čiji su slijednici današnji dubrovački biskupi. Doduše za biskupsko sjedište još će dugo ostati naziv biskupija ˝Epidauritana˝ ili ˝Pitauritana˝ (Pitabritana).
- Andrija je biskup u Epidauru ili Ragusiu u vrijeme pape sv. Zaharija 741.–752.
- Splitski crkveni sabor (925.-928.) spominje nazočnost biskupa iz biskupije ˝Ragusitanae˝.
- Nicefor, spominju ga novija povijesna vrela, a dolazi iz Duklje oko 971.
DUBROVAČKI NADBISKUPI
- Ivan prvi nadbiskup ˝sanctae Pitabritanae sedis ˝ između 980. – 1010.
- Nicefor se spominje u vremenu 1010. – 1016.
- Vital Pecorali (kasnije Gozze) – (dobiva palij 27.09.1022.) 1022. – 1057.
- Tribun ˝de Ragusio˝ 1057. – 1066.
- Vital II.˝de Ragusio˝, – (optužen zbog nemara u obrani metrop. časti) 1066. – 1074.
- Petar (već bio biskup u Baru) 1074. – 1102.
- Dominik iz Venecije 1102. – 1121.
- Gerhard iz Lombardije 1121. – 1132.
- Salvije iz Rima 1132. – 1141.
- Andrija iz Lucca-e 1142. – 1156.
- Tribun II. iz venecijanske obitelji de Michelis 1157. – 1189.
- Bernard ˝de Ragusio˝ , 1189. – 1203.
- Gausson ? – (možda zamjenjuje Bernarda od 1194.-97. ili je pomoćni biskup?) 1194. – 1197.
- Leonard iz Venecije – (sudjeluje na koncilu u Lateranu) 1206. – 1217.
- Aringerij iz Rima, – (u lipnju 1236. ubijen u Dijonu) 1222. – 1236.
- Ivan III. iz Venecije – (sudjeluje na koncilu u Luganu) 1238. – 1252.
- Jakov, iz Genove, ofm 1253. – 1254.
- Ivan IV.? (spomenut samo u pismu pape Aleksandra IV, odstupio 1258.) 1256. – 1257.
- Aleardo sa Sardinije, ofm, (1268. prešao u Oristano na Sardiniji) 1258. – 1268.
- Andrija Gausson iz Venecije – nepotvrđen, odstupio 1269. – 1272.
- Salvije iz Dubrovnika, – (biskup Trebinja od 1245., prognan) 1276. – 1279.
- Filip Bonacurtius iz Mantove 1279. – 1281.
- Bonaventura iz Parme, ofm,1281. – 1306.
- Bartolomej I. iz Udina, ofm, 1307. – 1312.
- Bartolomej II. iz Trani-a – (kasnije biskup u Traniu i Sipontu) 1312. – 1317.
- Benedikt, biskup iz Svača u Albaniji – (prije nastupa, umro) 1317. – 1317.
- Petar de Martinis iz Toscane, o.p. 1317. – 1322.
- Lovro Feretranski iz Montefelta 1322. – 1322.
- Toma iz Brixena 1324. – 1341.
- Ilija Saraka iz Dubrovnika – ( 1360. odstupio ali naslov zadržao) 1342. – 1360.
- Hugo Cicala (Cigalo) iz Genove – (od 1370. u Apuliji (Ostuni) 1362. – 1370.
- Petar Calice iz Cesene, o.p. – (prije na službi u Brindisiu) 1370. – 1385
- Mafiol Lampugnana iz Milana – (od 1387. biskup Messine) 1385. – 1387.
- Andrija iz Drača, o.p. 1388. – 1393.
- Nikola de Hortis iz Imole, o.p. – (1402. biskup u Sipontu) 1393. – 1402.
- Nikola de Sacchis iz Beneventa, o.p. – biskup iz Siponta) 1402. – 1408.
- bl. Ivan Dominici iz Firenze, – (nakon godinu dana imenovan kardinalom, umro u Budimpešti 1419., beatificiran 1832.) 1408. – 1408.
- Antun iz Rieti-a (Umbrija), ofm 1409. – 1440.
- Jakov Veneri iz Recaneti-a – (preuze službu i vraća se u Rim) 1440. – 1460.
- Frano Capiteo (de Capitibus) servita iz Siene – (umro 1472.) 1460. – 1465.
- Antun de Alliis (degli Agli) iz Firenze – (od 1467. u Fiesole) 1465. – 1467.
- Timotej Maffei iz Verone 1467. – 1470.
- Ivan Veneri iz Recaneti-a 1470 .– 1490.
- Ivan de Sacchis iz Ancone – (upravlja iz Rima, kardinal) 1490. – 1505.
- Julijan Maffei ofm iz Volterre – (upravlja po vikarima) 1505. – 1510.
- Rinald Graziani iz Cotignola biskup – (1520. odstupio) 1510. – 1520.
- Filip Trivulzio iz Milana 1521. – 1543.
- Pamfilije Strasoldo iz Udina – (službu preuzeo i umro) 1544. – 1545.
- Ivan Angelo Medici iz Milana – (kasnije papa Pio IV.) 1545. – 1553.
- Sebastian Portici iz Lucca-e, (Senat ga nije primio- Foligno) 1553. – 1555.
- Ludovico Becatelli iz Bologne – (odstupio) 1555. – 1564.
- Krizostom Calvino iz Kalabrije – (benediktinski opat) 1564. – 1575.
- Vincenzo Portico iz Lucca-e – (sazvao sinodu i odstupio) 1575. – 1579.
- Jerolim Matteucci iz Ferma – (od 1583. biskup Salerma) 1579. – 1583.
- Rafael Bonello iz Barlette 1583. – 1588.
- Pavao Alberi (Albertus ili Alvarus) iz Rima – (odstupio) 1588. – 1591.
- Aurelije Navarino iz Cremone – (prešao u Kalabriju) 1592. – 1602.
- Fabije Tempestivoiz Montefalca /Umbria – (sazvao sinodu) 1603. – 1616.
- Vincenzo Lantero iz Ventimiglie 1616. – 1628.
- Toma Cellesi iz Pistoie 1628. – 1633.
- Antun Severoli iz Faenze/Parma (umro je 1666.) 1634. – 1639.
- Bernardin Lavizzi iz Fossana (Apulia) 1639. – 1647.
- Pompej Minucci iz Offide/Ascoli 1647. – 1650.
- Frano Perotti iz Sassoferrata 1650. – 1664.
- Petar de Torres iz Trani-a (od 1689. u Potenzi, 1695. u Trani) 1665. – 1689.
- Ivan Vicenzo Lucchesini iz Lucce, – (prešao u Asiz) 1689. – 1693.
- Placido Scoppa iz Messine 1693. – 1699.
- Toma Antun Scotti iz Vigevana/Lombardija 1701. – 1708.
- Andrija Roberti iz Salerma – (prešao u Policastro/ Salermo) 1708. – 1713.
- Ivan Krstitelj Conventati- (iz Rimskog vikarijata) 1714. – 1720.
- Rajmund Gallani (Jelić) iz Dubrovnika, o. p. 1721. – 1727.
- Filip Iturbide karmelićanin 1727. – 1728.
- Anđelo Franchi iz Dubrovnika, ofm – (održao sinodu) 1728. – 1751.
- Hijacin Marija Milković – (od 1745. biskup u Stonu) 1752. – 1756.
- Arhanđel Lupi (Vukić ili Vučić) – (održao sinodu) 1757. – 1766.
- Nikola Pugliesi(Puljizević) iz Zatona – (biskup u Bugarskoj) 1767. – 1777.
- Grgur Lazzari (Lazare(o)vić) iz Dubrovnika, osb 1777. – 1792.
- Lujo Spagnoletti iz Stona, ofm 1792. – 1799.
- Nikola Ban iz Dubrovnika 1800. – 1815.
Nadbiskup Nikola Ban umire 15. travnja 1815., a nadbiskupijom sljedećih 15 godina upravljaju kapitularni vikari: Đuro Ferić, Pavao Čumbelić i Petar Milković.
DUBROVAČKI BISKUPI OD 1830.
- Antun Giuriceo, iz Krka, 1830. – 1842.
- Toma Jederlinić iz Omišlja/Krk 1843. – 1855.
- Vinko Čubranić iz Baške Nove/Krk – (biskup Kotora od 1854.) 1856. – 1870.
- Ivan Zaffron iz Korčule – (biskup u Šibeniku od 1863.) 1872. – 1881.
- Mato Vodopić iz Dubrovnika, 1882. – 1893.
- Josip Marčelić iz Prekog/Ugljan – (biskup Kotora od 1893.), 1894. – 1928.
- Josip Marija Carević iz Metkovića – (zahvalio se 1940.), 1928. – 1940. – stradao mučenički kod Strmeca/Hr.Zagorje od partizana/komunista u svibnju 1945.)
- Pavao Butorac iz Perasta – (od 1938. biskup Kotora) 1940. – 1966. – (biskupijom upravlja iz Kotora od 1940.–1950., a potom je rezidencijalni biskup)
- Severin Pernek iz Travnika – (zahvalio se 1989., a umro 1997.) 1967. – 1989.
- Želimir Puljić iz Kamene/Mostar – 2010. prešao u Zadar 1990. – 2010.
- Mate Uzinić, iz Dubrave/Omiš; (2011. do 2020.), nadbiskup koadjutor u Rijeci od 16.12. 2020. godine te apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije (2020.-2022.)
- Roko Glasnović, iz Šibenika, od 22.1.2022.