Na Dan državnosti 25. lipnja dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Trpnju slavio je euharistiju na kojoj je podijelio sakrament Potvrde trinaestorici krizmanika i krizmanica. Na misi se molilo za Domovinu i za potrebe njezinog stanovništva, a pri obnovi krsnih obećanja krizmanici su u rukama imali upaljene svijeće u obliku Višeslavove krstionice.
Predstavnici krizmanika na početku su pozdravili biskupa rekavši kako znaju da u svojoj vjeri još moraju puno rasti i sazrijevati, te da su im u tom potrebni snaga Duha Svetoga i njegovi darovi: „Jer iako živimo u maloj zajednici, nismo izuzeti od loših utjecaja i nemoralnih ponuda ovoga svijeta. Zato molimo milost Božju da nas prati u našem životu i kršćanskom rastu“. Na kraju su zahvalili biskupu, župniku don Alenu Keriju, i svojim roditeljima.
Krizmanici su čitali misna čitanja, a majka jednog krizmanika, koja je bila i kuma drugom krizmaniku, pročitala je zazive molitve vjernika. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor pod vodstvom s. Celestine.
Mladi župnik don Alen Keri, s čijim dolaskom u ovu župnu zajednicu je došlo do jednog novog zamaha i entuzijazma, zahvalio je Bogu na ovom svečanom događaju u župi. Posebice je zahvalio mladim krizmanicima koji su se tijekom priprava za sakrament aktivno uključili u život svoje župne zajednice.
U propovijedi je biskup Uzinić govorio o Isusovoj odlučnosti da ispuni svoje poslanje, o njegovoj logici da nikoga ne isključuje niti kažnjava, o čovjekovoj slobodi da izabere ili ne izabere Isusa te o pozivu na prihvaćanje Isusovog nauka u cjelini. Pozvao je također krizmanike da se otvore Duhu Svetome koji će ih pozvati da na svoj način služe i Crkvi i društvu, te se u tom kontekstu osvrnuo i na 25. obljetnicu državnosti Republike Hrvatske.
Isusova logika je logika prihvaćanja i poštivanja, a ne isključivanja i kažnjavanja
Uvodno je biskup istaknuo da kada je Isus došao do odlučnog trenutka da krene i ostvari svoje poslanje, on je „sa svom odlučnošću krenuo prema Jeruzalemu“. Nije se mislio, premišljao, shvatio je koje je njegovo poslanje i onda se odlučno stavio na raspolaganje tome poslanju. Skrenuo je pozornost i na Isusovu reakciju na savjet njegovih učenika, Jakova i Ivana, koji su mu savjetovali da pozove oganj da uništi cijelo samarijansko selo koje ih nije primilo. Isus je odbio njihov prijedlog i prekorio ih. „Isus ne prihvaća takvu logiku. Isus želi ljude slobodnima, ‘za slobodu Krist nas oslobodi’ (Gal 5,1). Bog nikoga i niti na što ne želi prisiliti. Bog svakome ostavlja slobodu izabrati ga ili ne izabrati ga, primiti ga ili ne primiti ga, zatvoriti pred njim vrata ili mu se otvoriti“, kazao je biskup i nastavio: „Nas koji smo ga primili, koji smo njegovi učenici poučava da moramo poštivati druge u njihovim odlukama, kad su te odluke i takve da ne primaju Isusa, da ne primaju Boga“.
„Ako to prenesemo u naše vrijeme onda je to poziv svima nama da poštujemo one koji se izjašnjavaju ateistima, agnosticima, one koji vjeruju na drukčiji način, da prihvaćamo i poštujemo sve ljude. Mi smo im dužni, kao oni koji su Isusovi glasnici, ponuditi Isusa, progovoriti o Isusu, ali oni su slobodni Isusa prihvatiti ili ne prihvatiti. I mi smo, ako ga ne prihvate, pozvani, ne zaželjeti da im se dogodi ovo ili ono, nego krenuti prema drugim mjestima i ljudima. Nuditi drugima ono za što mi vjerujemo da je vrijedno, da im treba biti ponuđeno“.
Govoreći o drugom dijelu evanđeoskog ulomka koji se odnosi na one koji su prihvatili Isusa i postali njegovi učenici, biskup je kazao: „Imamo slobodu izabrati biti ili ne biti Isusovi učenici, no jednog dana kad ga izaberemo i otvorimo mu vrata, odgovorimo na njegov poziv, tad više nismo slobodni birati iz tog njegovog poziva ono što nam se sviđa ili ono što nam se ne sviđa“. Na primjeru proroka Ilije i Elizeja objasnio je što znači biti prorok kojeg je Bog pozvao: „Prorok ne može imati oca i majku, on ima proročko poslanje koje od njega traži da se odreče svega. Ti si taj koji bira. Ako želiš izabrati proročko poslanje onda ne možeš imati svoje planova i želje, izabireš proročko poslanje takvo kako jest, sa sadržajem koji je već određen. Mi možemo izabrati hoćemo li prihvatiti ili ne prihvatiti ono što nam Bog nudi, ali onog trenutka kad kažemo Bogu da, onda mi moramo prihvatiti onaj sadržaj koji je već sadržan u tom odgovoru na Božju ponudu. Bog nudi, slobodni smo birati ili ne birati to što Bog nudi, ali nismo slobodni po svojoj volji kreirati već izabranu ponudu“.
Slobodni smo izabrati ili ne izabrati Krista
Dubrovački biskup je u propovijedi spomenuo i dva stupnja slobode. „Prvi stupanj se odnosi na mogućnost izabrati ili ne izabrati Isusa, primiti Isusa ili ga ne primiti, činiti dobro ili činiti zlo. No, onog trenutka kad smo odlučili izabrati Isusa, primiti Isusa, činiti dobro, od tog trenutka za nas prestaje mogućnost izbora između Isusa i bilo čega drugog, u krajnjoj liniji između dobra i zla. Za nas u tom trenutku postaje mogućnost jedino izbora dobra i naša sloboda postaje poziv. To postaje poziv da živimo u skladu s onim što smo izabrali“. To uvijek uključuje ljubav prema Bogu i bližnjemu.
Obraćajući se mladim krizmanicima biskup im je naglasio kako u tom trenutku oni sami u svojoj slobodi trebaju napraviti svoj izbor prihvaćanja ili neprihvaćanja Krista, što su do tog trenutka za njih učinili njihovi roditelji i stariji. A ako odluče prihvatiti Krista, onda ga trebaju prihvatiti u cjelini. „Ne možete sutra reći meni se ovo iz kršćanstva sviđa ili ne sviđa, ovo prihvaćam ono ne prihvaćam, nema toga. Krista se prihvaća cjelovito ili ga se ne prihvaća“. Naglasio je važnost stavljanja na raspolaganje Božjem pozivu i poslanju, stavljanje Krista na prvo mjesto, a onda će i sve ostalo biti na svom mjestu.
Uz 25. obljetnicu hrvatske državnosti: nismo iskoristili sve milosti
Biskup je mlade koji će postati punopravni članovi Crkve potaknuo na angažiranost u župnoj zajednici, te nastavio: „Tom pozivu da služite Crkvi, želio bih dodati još jedno poslanje koje danas dobivate, a povezano je uz 25. obljetnicu naše domovine, a to je služenje društvu, stavljanje na raspolaganje drugima, u životu političke zajednice u kojoj živimo. Imamo prekrasnih primjera kroz ovih 25 godina. Nemojmo zaboraviti žrtve koje su se dogodile u Domovinskom ratu i koje su ugrađene u našu slobodu, omogućile su nam da danas budemo ovdje. Ali, nažalost, dogodile su se i mnoge druge stvari. Jer nismo živjeli slobodu onako kako nas Krist danas uči. Nego smo je živjeli na onoj prvoj razini: birati između dobra i zla, između Isusa i protiv Isusa. A kada se tako bira onda se često bira sebično. Ne vidimo stvarnost na pravi način. Vidimo sebe, svoje interese, interese svojih obitelji, svojih grupa, a ne vidimo cjelinu. Zato u ovih 25 godina nismo iskoristili sve mogućnosti, sve milosti koje smo imali. Ne možemo promijeniti ono što je bilo. Ali od danas je uz sve nas i naš doprinos, i vaša zadaća da tu stvarnost počnete mijenjati, uključujući se na način na koji budete pozvani i ondje gdje budete pozvani“.
Dubrovački biskup spomenuo je i pitanje otvorenosti životu. „Mi smo narod koji izmire. Jedan je zagovaratelj pronatalitetne politike svojevremeno napisao: Da, mi smo stvorili državu, ta država se zove Hrvatska, ali ako ovako nastavimo u toj državi neće živjeti Hrvati. Možda će se nastaviti zvati Hrvatska. To je odgovornost svih nas. I uvijek je u pitanju sloboda, koja, ako nije usklađena s Kristom i njegovim pozivom na ljubav i njegovom odlučnošću s kojom je krenuo u služenje čovjeku i čovječanstvu, ona je egoistična, okrenuta samo sebi i svojim interesima i nije spremna staviti sebe na raspolaganje ondje gdje nas Bog šalje i na način na koji nas on šalje“.
Tu zadaću ne trebaju se mladi bojati izvršiti jer u njoj nisu sami, imaju podršku roditelja, kumova, župne zajednice. „No s vama je osobito Duh Sveti. Njega slušajte. On vam govori što činiti, kako činiti i gdje činiti. I on vas osposobljuje da možete to činiti. Neka on bude vaš vođa, neka on sa svojim darovima bude vaša snaga, neka on bude onaj kompas na kojem ćete se uvijek ponovo usmjeravati. Kako biste, nakon što ste rekli svoj da Gospodinu, i živjeli u skladu s tim da“.
Sljedećeg dana, u nedjelju, 26. lipnja na misi u župi sv. Ivana Krstitelja u Ponikvama, u nazočnosti roditelja, kumova, rodbine, prijatelja i župnika dr. don Pera Pranjića, troje krizmanika iz ove župne zajednice primilo je sakrament Potvrde po rukama dubrovačkog biskupa.
A.T.
Fotografije i video: LMT studio/ Župa sv. Petra i Pavla Trpanj