„Snaga riječi u cjelovitom odgoju djeteta“ naslov je susreta koji je u subotu, 6. travnja u maloj dvorani bivšeg samostana sv. Klare u Dubrovniku okupio odgojiteljice u vjeri s području Dubrovačke biskupije, kao i vjeroučitelje koji rade u nižim razredima osnovne škole.
Predavanje i radionicu „Snaga riječi“ održala je dr. Jelena Vignjević s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a predavanje i radionicu „Priprema odgojitelja za rad s tekstom (književno-umjetničkim i biblijskim)“ Brankica Blažević, dipl. pedagog, viša savjetnica NKU-a HBK za predškolski vjerski odgoj.
Profesorica Vignjević je u svom predavanju istaknula da je riječ osnovno sredstvo odgoja: „Koliko god imali medija, novih mogućnosti i novih alata, opet nam ostaje riječ kao ono osnovno što upućujemo djeci, ono što se djece najviše dotiče, moćno sredstvo koje može podići dijete i zgaziti ga“. Govorila je o načinima kako se odgojitelj može pripremiti da njegova riječ bude što stručnija, što bliža djetetu, ali i o tome kako odgojiteljev govor sam po sebi odgaja govor djece, jer su odgojitelji uzor po kojem djeca oblikuju vlastiti govor.
Osvrnula se i na krizu govora u suvremenom društvu, posebno suvremenom djetinjstvu, istaknuvši da danas djeca evidentno malo vremena provode u razgovoru s odraslima, a puno su prepušteni sami sebi: ekranima i raznim medijima, a od ekrana ne možeš dobiti povratnu informaciju, to nije pravi prirodni govor. Upitala se leži li u tom drukčijem djetinjstvu razlog zbog koje je danas tako puno djece s govornim teškoćama, jer govorne teškoće i dječja neovladanost govorom, pokazala su istraživanja, izravno utječu na uspjeh djeteta u školi. U radionici je pokazala jedan model govornog pristupa djetetu putem slikovnice, dajući odgojiteljicama praktične savjete i modele za rad.
Viša savjetnica Blažević je kazala da se odgojitelji moraju pripremati za cjeloviti odgoj djeteta kroz priču, bajku i biblijske tekstove. Činjenica je da se dugo u odgoju djece predškolske dobi zanemarivala duhovna dimenzija, istaknula je predavačica, međutim 2001. godine je došlo je do promjene razmišljanja i te godine je verificiran Program katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi, a dokument je 2016. doživio svoju doradu, te danas možemo odgajati dijete u vjeri, dati mu tu cjelovitost razvoja koja uključuje i duhovnu dimenziju.
Viša savjetnica je u predavanju istaknula važnost literarnih tekstova jer se u programu katoličkog vjerskog odgoja ne radi samo s biblijskim tekstovima, već se koriste i drugi umjetnički tekstovi i slikovnice. Govorila je i tome da je danas djelomično zanemaren takav način okupljanje djece uz priču, ali je prikazala i načine i primjere dobre prakse kako se to u vrtićima ipak radi, s naglaskom da to bude primjereno dobi djeteta i da način bude igra. Za jedan dobro ostvaren literarni tekst odgojitelj se mora dobro pripremiti, mora prvo sam sebi aktualizirati tekst, mora ga sam dobro doživjeti, a zatim odabrati način da i djetetu bude atraktivan, da ima metode, načine i postupke prikladne djetetu, kazala je predavačica, nastavivši da se to može ostvariti putem govora, interpretacije, likovnog izražavanja , dramskog izražavanja pa i digitalnog izražavanja.
Uvodnu molitvu je imao tajnik Katehetskog ureda Šime Zupčić koji je ujedno uime pročelnika Katehetskog ureda don Hrvoja Katušića pozdravio sve okupljene, potaknuvši ih da kroz „riječ pisanu malim početnim slovom djeci donose onu Riječ koja je pisana velim početnim slovom, a to je osoba Isusa Krista“.
Stručni skup je organiziralo vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju Dubrovačke biskupije u suradnji s Katehetskim uredom.
Šime Zupčić