„Josip Juraj Strossmayer – istine i kontroverzije“ naslov je tribine koju je uz 200. obljetnicu rođenja blagopokojnog đakovačko-bosanskog i srijemskog biskupa u četvrtak, 19. veljače u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku organizirala Družba „Braća Hrvatskog Zmaja.“ O biskupu Strossmayeru, posebice o ideji južnoslovenstva i njegovom istupu na Prvom vatikanskom saboru, govorio je dr. Ivica Šola, profesor na osječkom sveučilištu, teolog i publicist.
Predavač je uvodno kazao da je 85% građe o Josipu Jurju Strossmayeru (1815.-1905.), o ključnim temama i prijelomnim razdobljima njegova života u arhivima neistraženo, a barata se prejakim tezama o njemu. Neki autori smatraju da je on obilježio religijsku povijest 19. stoljeća, kao što je Bismarck obilježio političku povijest tog razdoblja.
Objašnjavajući multikulturalni ambijent u kojem je Strossmayer odrastao dr. Šola je kazao kako je Strossmayeru različitost bila prirodno stanje jer je odrastao u obitelji u kojoj je otac bio austrijski časnik, majka Hrvatica, a u Osijeku su se u njegovo vrijeme govorila tri jezika: njemački, mađarski i hrvatski. Već u Beču se susreo se tim da su mađarizacija i germanizacija njegovu prirođenu različitost htjeli svesti na istost. Dvije sile su željele dokinuti tu različitost na štetu slavenskog naroda, pa i hrvatskog, što je utjecalo na to da Strossmayer u početku prigrli ideju austroslavizma na federalnoj osnovi. Kako su se povijesne prilike mijenjale Strossmayer je i dalje ostajao vjeran ideji jednakopravnosti slavenskih naroda. Vidjevši da to ne može ostvariti kroz politiku prebacio je svoje djelovanje na kulturno područje.
Njegovo austroslavstvo nije uspjelo, pa je mislio da će možda lakše uspjeti s okrupnjavanjem korpusa južnih Slavena, uvijek vodeći računa o pitanju hrvatske državnosti, te je tako pokušao provesti ideju južnoslavenstva. Bio je nerazumljen i od Ante Starčevića i od srpskog naroda.
Kad se danas govori o Strossmayeru smatra se da je on kriv za jugoslavensku državu, kazao je predavač, te je citirao neke povijesne dokumente koji govore suprotno. On je uvijek zagovarao jedinstvo različitosti, a svugdje se susretao s hegemonijom. Mit o njegovom političkom jugoslavenstvu nastao je u bivšoj državi kad je njezina propaganda to koristila da bi napadala hrvatski nacionalizam, ustvrdio je dr. Šola.
Govoreći o kontroverzijama vezanim uz Strossmayera na crkvenom području predavač je kazao kako đakovački biskup nije pristao, u vrijeme kada Crkva gubi moć u 19. stoljeću, na tzv. konstantinovsku Crkvu odnosno Crkvu vezanu uz politiku nego je stao uz liberalnu opciju koja se okupila oko francuskog časopisa L’avvenire. Objašnjavajući ideje te skupine predavač je kazao riječ o skupini koja je, sto godina prije Drugog vatikanskog sabora, pedeset godina prije Karla Bartha, smatrala da je Crkva vezana uz politiku prošlost, te da treba djelovati drugačije. Strossmayer je vidio da se Crkvi događa jedan proces koji se ne bi smio događati, a to je, da kad Crkva gubi svjetovnu moć, onda nastoji učvrstiti unutarcrkvenu moć. Smatrao je da će tako doći do centralizma u Crkvi i da se time gubi kolegijalnost biskupa. Nije točno da je Strossmayer negirao Papin primat, kazao je dr. Šola, te spomenuo njegov četvrti govor na Prvom vatikanskom saboru u kojem Strossmayer pokazuje kako će se glasovanjem o papinoj nezabludivosti izgubiti braću protestante i pravoslavne, koje on ima u svojoj biskupiji. Kada se glasovalo on je otišao. Nije se slagao s papom, ali nije htio ni glasovati protiv. Svojoj biskupiji napisao je okružnicu u kojoj traži da prihvate ono što je izglasovano u Crkvi. Predavač je u tom kontekstu ukazao na Strossmayerovu širinu i dalekovidnost, njegovu veličinu i primjer za današnje vrijeme. Naveo ga je kao primjer osobe koja svojim neslaganjem ne razbija jedinstvo.
U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Katedralni madrigalisti i Kvartet Sorkočević. Njihovim voditeljima profesorima Margit Cetinić i Slobodanu Begiću moderator večeri Nikola Obuljen, predsjednik Zmajskog stola Dubrovnik, uručio je zahvalnice za dugogodišnju uspješnu suradnju. Predavanju je, uz ostale, nazočio i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.