Prvi Svjetski molitveni dan za skrb o stvorenom, kojeg je nedavno ustanovio papa Franjo, predstavljen je u utorak, 1. rujna u prekrasnoj prirodi vrta samostana Franjevki od Bezgrješnog Začeća na Dančama u Dubrovniku. Na konferenciji za medije o ovom danu govorili su dubrovački biskup mons. Mate Uzinić i dubrovački paroh protojerej stavrofor dr. Vladan Perišić, a znanstveni skup o kršćanima i ekologiji „Okoliš naš svagdašnji“ koji će se u Dubrovniku održati 3. i 4. listopada predstavio je naš poznati pravnik i politolog dr. Neven Šimac.
Večeras molitva u katedrali
Biskup Uzinić je istaknuo kako je poziv na proslavu 1. rujna kao Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom upućen preko predsjednika Papinskog vijeća za pravdu i mir i predsjednika Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana u Katoličkoj Crkvi, a želja je i da se on slavi i u drugim crkvama.
Najavio je da će se večeras u dubrovačkoj katedrali prvi put održati i molitva za stvoreno u 19.30 sati, te da će na molitvi i otac Perišić uputiti nekoliko riječi. Pozvao je vjernike i sve ljude dobre volje da se pridruže i sudjeluju u „molitvi za naš zajednički dom, za zemlju koja nam je darovana i povjerena da njome upravljamo“.
Govoreći o predstojećem znanstvenom skupu u Dubrovniku biskup je rekao da se želi, uz današnju molitvu, a zatim uz blagdan sv. Frana, tim skupom „dodatno probuditi svijest o potrebi zaštite našeg zajedničkog doma razmišljajući o nekim aspektima ugroženosti prirode, osobito na našem području ugroženosti voda i mora.“
Briga za Božju prirodu u Pravoslavnoj Crkvi
Paroh Perišić je govorio o tome kako se Pravoslavna Crkva angažirala u proteklom vremenu oko ekologije. Ideja o „ekološkoj svijesti“ potekla je još od patrijarha Dimitrija, prethodnika patrijarha Bartolomeja, ali su tek inicijative patrijarha Bartolomeja skrenule pažnju na globalni problem čiste vode još prije dva desetljeća. Od tada je patrijarh svakih nekoliko godina okupljao znanstvenike, političare i aktiviste organizirajući simpozije na licu mjesta o izazovima mora: Sredozemnog, Crnog, Jadranskog, Baltičkog, Arktičkog, te rijeka Dunava i Mississippija. „Voda je najbožanskiji simbol u svim svjetskim religijama, a istovremeno se oko nje vodi najveća bitka od svih dobara našeg planet,“ kazao je dr. Perišić.
Citirao je i ulomke iz papine enciklike „Laudato si’“ u kojoj „naš dragi brat Franja Rimski“, kako ga naziva patrijarh Bartolomej, točno dijagnosticira da se susrećemo s kompleksnom krizom koja je i društvena i ekološka.
Naglasio je i kako je patrijarh Bartolomej još 1997. godine izjavio da je nanošenje štete Božjoj prirodi isto što i grijeh, jer je Božja priroda „naš zajednički dom.“
„Patrijarh je posebno zahvalan papi Franji jer je sagledao njegovo inzistiranje na širenju uskog i individualnog shvaćanja grijeha, i pozdravlja njegovo naglašavanje ‘ekološkog obraćenja’ i ‘pomirenja s prirodom’“, kazao je dubrovački paroh.
Također je upoznao javnost da je patrijarh Bartolomej još 1989. godine odlučio da se 1. rujna svake godine upućuju molitve za očuvanje Božje prirode, a papa Franjo je odlučio prihvatiti tu pravoslavnu ideju sa željom da ona zaživi i u Katoličkoj Crkvi, da svi kršćani zajedno mole na tu nakanu.
Skup o kršćanima i ekologiji uz “Festu sv. Frana”
Predstavljajući znanstveni skup „Okoliš naš svagdašnji“ dr. Šimac je objasnio zašto je za taj skup u Dubrovniku izabrana „festa sv. Frana“, odnosno 3. i 4. listopada. U Zagrebu će se, naime, 1. i 2. listopada doržati građanski i stručni forum o klimatskim promjenama, a od 5. do 8. listopada bit će zadnji panel Međuvladine skupine stručnjaka o evoluciji klime (GIEC/IPCC) na kojem će sudjelovati 195 zemalja, među koiima i Hrvatska. To će biti zadnji panel za pripravu 21. Konferencije država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP) koja će se održati u Parizu od 30. studenog do 11. prosinca. Cilj te konferencije je postizanje novog svjetskog ugovora o klimi nakon Kyota.
Skupom „Okoliš naš svagdašnji“ mi bismo htjeli izraziti „naš specifični kršćanski pogled na ljudski i prirodni okoliš koji se manifestira od Knjige Postanka do pet zadnjih desetljeća Socijalnog nauka Crkve, kada je okoliš ušao u žižu interesa raznih papinskih okružnica,“ istaknuo je dr. Šimac.
Tim skupom bi se ujedno željelo obilježiti i imendan sadašnjeg pape koji je nedavno objavio encikliku „Laudato si’“ koju je dr. Šimac nazvao „summa oecologica christiana“, sažetkom kršćanskog govora o okolišu prirodnom i ljudskom. Ta enciklika se temelji na pogledu na čovjeka kao na cjelovu osobu, a ne samo potrošača, proizvođača i dužničkog roba. Usredotočena je na ranjenu prirodu a ona je povezana i sa ranjenošću čovječanstva, a najviše onih najsiromašnijih i obespravljenih.
Ova okružnica se usuđuje ukazati i na uzrok toga, a to je činjenica spoja profita i novca s tehnološkim mogućnostima današnjeg svijeta bez etičkog promišljanja i bez brige za prirodni i ljudski okoliš koji je dio javnog interesa i općeg dobra kao vertikale.
Rekao je i da će se na tom skupu, i stručno i kršćanski, ukazati i na hrvatska javna dobra poput vode i mora, te potrebu njihovog očuvanja, vrednovanja i zaštite. Posebice će se govoriti o zaštiti okoliša na području od Pelješca do Boke kotorske kako bi se oni sačuvali za naraštaje koji dolaze.
Zaključujući svoje izlaganje o potrebi takvog skupa dr. Šimac je rekao: „To će biti naša kršćanska vidljivost na javnoj sceni na koju imamo pravo kao kršćani, građani i ljudi. To će biti naš skromni prilog onome što bi Republika Hrvatska trebala braniti na konferenciji u Parizu.“
Na kraju je biskup Uzinić odgovorio i na neka aktualna pitanja novinara.
Angelina Tadić