Zagreb, 17. travnja 2015.
PRIOPĆENJE S 50. PLENARNOGA ZASJEDANJA
HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
(Zagreb, 14. – 16. travnja 2015.)
Od 14. do 16. travnja 2015. održano je u sjedištu HBK-a u Zagrebu jubilarno 50. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedanjem mons. Želimira Puljića, zadarskoga nadbiskupa, predsjednika HBK-a. Na zasjedanju su uz članove HBK-a sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Alessandro D’Errico, izaslanici biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine vojni ordinarij mons. Tomo Vukšić, Slovenije pomoćni ljubljanski biskup mons. Franc Šuštar, Italije tršćanski biskup mons. Giampaolo Crepaldi, Poljske mons. Marian B. Kruszylowicz te gosti srijemski biskup mons. Đuro Gašparović i subotički biskup mons. Ivan Penzeš.
Otvarajući zasjedanje predsjednik HBK nadbiskup Puljić pozdravio je sve nazočne, izrazivši posebnu dobrodošlicu u biskupski zbor novozaređenom krčkom biskupu mons. Ivici Petanjku. Kako se zasjedanje održava neposredno pred Drugi susret hrvatskih katoličkih obitelji te između dviju sinoda o obitelji, nadbiskup Puljić je istaknuo kako će biskupi najviše promišljati o temi obitelji te i na taj način posvjedočiti kako je obitelj doista u središtu crkvene pozornosti. Podsjetio je zatim na neke naglaske iz pobudnice ”Obiteljska zajednica” (Familiaris consortio) svetoga Ivana Pavla II., pape obitelji, u kojoj je istaknuto kako Crkva na razne načine želi pomoći obiteljima. Ona želi ne samo da se čuje njezin učiteljski glas, nego želi pomagati svima koji žive vrjednote braka i obitelji kao i onima koji traže istinu o braku i obitelji. Posebice pak želi pružati pomoć i podršku onima koji su nepravedno spriječeni da u slobodi žive svoj obiteljski naum (OZ 1). Predsjednik HBK izrazio je zadovoljstvo što je obiteljska tematika bila u središtu nekih važnih skupova na razini Crkve u Hrvata, poput Teološko-pastoralnog tjedna, Pastoralnog kolokvija za svećenike kao i brojnih katehetskih sastanaka i svećeničkih rekolekcija.
U radnom dijelu zasjedanja biskupi su o temi obitelji promišljali kroz nekoliko različitih vidika. Analizom nastave katoličkog vjeronauka u osnovnim i srednjim školama istaknuto je kako postoje nastavne teme koje su izravno ili neizravno povezane s tematikom braka i obitelji. Uočene su, međutim, određene poteškoće u prenošenju obiteljskih vrijednosti mlađim naraštajima djece koja dolaze iz različitih obiteljskih situacija. Stoga je posebno istaknuta uloga vjeroučitelja i njihova mudrost u obradi obiteljskih tema. A to traži dobro poznavanje nastavnih sadržaja kao i učenika kojima se obraćaju. Biskupi su ukazali i na potrebu boljeg raspoređivanja gradiva o obiteljskim vrijednostima te su u tome smislu osobito naglasili važnost povećanja broja tematskih cjelina posvećenih braku i obitelji u višim razredima osnovne kao i svim razredima srednjih škola.
Osobitu pozornost biskupi su posvetili pripravi za ženidbu koja na području pastoralnog i katehetskog angažmana uključuje tri etape: daljnju, bližu i neposrednu. Ukazano je na potrebu vrjednovanja daljnje priprave koja bi trebala započeti još u doba djetinjstva i rane mladosti u obiteljskome domu. Budući da su suvremene obitelji sve manje utvrđene u istinskom kršćanskom mentalitetu, pa su sve manje sposobne pružiti priladno okružje priprave za obiteljski život, nameće se potreba stvaranja prikladnih pastoralnih i katehetskih programa daljnje priprave mladih za ženidbu i brak. Bliža pak priprava odvija se kroz tečajeve priprave za brak koji se provode diljem naših biskupija i pohađa ih većina zaručnika. Biskupi su, međutim, uočili neke nedostatke u tim tečajevima koje treba prevladati. Upozoreno je tako, između ostaloga kako je manjkav ili odsutan govor o krjepostima predbračnog i bračnog životu kao i na nedovoljno poznavanje crkvenog moralnog nauka među katoličkim supružnicima gledom na stav prema ljudskom životu, od prirodnog zaćeća do prirodne smrti. Što se pak tiče neposredne priprave naglašena je potreba većeg angažmana oko duhovne priprave zaručnika te razvijanja osjećaja crkvenosti kod njih. Biskupi, uzimajući u obzir brojne izazove s kojima se susreću suvremeni supružnici, smatraju da u budućem pastoralnom djelovanju posebnu brigu treba posvetiti odgoju za potpuno predanje i vjernost što su temeljne sastavnice kršćanske ženidbe.
Na zasjedanju je upozoreno i na sve rašireniju opasnost rodne ideologije koja dovodi u pitanje izvorni smisao kršćanskoga braka i obitelji. Pod njezinim utjecajem u društvu je sve uočljivija relativizacija svega što je vezano za brak i obitelj kao i širenje stavova koji odudaraju od prirodnog i crkvenog nauka o tim stvarnostima. Zato je važno, smatraju biskupi, da kršćani na sve to odgovore promoviranjem istinskih vrijednosti života, braka i obitelji i to na pozitivan i poticajan način. Neka uvijek odmjereno, argumentirano i s puno poštovanja iznose i brane autentične crkvene stavove, a svojim životom i uvjerenjem neka se umaraju vjerom i dosljednošću ”pružati svima koji ih zapitaju za razloge vjere i nade koja je u njima” (1 Pet 3, 15).
Biskupi su se osvrnuli i na zabrinjavajuće demografske pokazatelje koji govore o svojevrsnoj demografskoj katastrofi s nesagledivim posljedicama. U želji da ukažu na važnost rješavanja toga problema biskupi su uputili apel hrvatskoj javnosti u kojem ističu kako su uzroci takvoga stanja višestruki i složeni. Među njima posebice su istaknuli kontinuirano iseljavanje, napuštanje ruralnih i naseljavanje urbanih sredina, koncentracija stanovništva u svega nekoliko velikih gradova, spori razvoj manjih i srednjih gradova te odlazak ljudi na tzv. privremeni rad u inozemstvo. Upozorili su i na veliku nezaposlenost, nesigurnost radnih mjesta, nepostojanje sustavne politike stambenoga zbrinjavanja mladih obitelji i negativni gospodarski trendovi koji ih dovode u sve nepovoljniji položaj. A kao poseban problem istaknuli su one tendencije u gospodarstvu koje ne idu na ruku ženama, majkama s malom djecom i trudnicama, a što se očituje na više načina: postavljanje uvjeta pri zapošljavanju da ne planiraju imati djecu, zatim nepovoljno radno vrijeme, pri čemu posebice mislimo na rad nedjeljom, kao i nedostatak infrastrukture usluga za obitelji s malom djecom. Upozoravajući da će Hrvatska, ako se nastave ovakvi trendovi do sredine ovoga stoljeća imati čak oko milijun stanovnika manje, biskupi su ukazali na potrebu dijaloga između svih relevantnih čimbenika radi zajedničkoga pronalaženja rješenja glede naše demografske budućnosti. Istaknuta je i potreba žurnog donošenja i sustavnog provođenja dugoročne pronatalitetne obiteljske i populacijske politike.
Biskupi su raspravljali i o mandatima u pojedinim tijelima HBK-a. Idući ususret dvadesetoj obljetnici oslobodilačke akcije Oluja hrvatski su biskupi odlučili na Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza 2015., sudjelovati u zajedničkom zahvalnom euharistijskom slavlju u Kninu.
Nakon što su podnesena izvješća o radu pojedinih tijela HBK-a, biskupi su se dogovorili da će 9. lipnja 2015. imati svoj godišnji susret s provincijalima redovničkih zajednica u RH, a redovito plenarno jesenjsko zasjedanje HBK-a održat će se od 10. do 12. studenoga 2015.