Korčula je u nedjelju, 29. srpnja proslavila svetkovinu sv. Todora, suzaštitnika župe i zaštitnika grada. Dva dana prije, u petak 27. srpnja, zvona korčulanske katedrale najavljivala su proslavu nebeskog zagovaratelja Korčulana. U subotu 28. srpnja nakon večernje mise župnik don Frano Kuraja iznio je kasu s relikvijama sv. Todora koja se čuva u glavnom oltaru, te su ju bratimi korčulanskih bratovština Svih svetih, Svetoga Roka, i Gospe od Utjehe izložili na počasno mjesto na čašćenje vjernicima.
U nedjelju središnje svečano koncelebrirano misno slavlje predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, koji je u propovijedi naglasio važnost štovanja svetoga Todora, mučenika, čije su moći iz Rima u Korčulu stigle 1736. godine. Nadbiskup Puljić prikazao je životopis sv. Todora koji se rodio u gradu Amaziji u Maloj Aziji. Bio je rimski vojnik i potajno kršćanin. Budući da je odbio žrtvovati rimskim bogovima, osuđen je na strašne muke u doba cara Maksimijana, oko 305. godine. Bio je čašćen kao zaštitnik vojske, a dugo vremena i kao prvotni zaštitnik Venecije. A već 282 godine sveti Todor, mučenik, zaštitnik je i grada Korčule. Na slikama ga obično prikazuju kao rimskog vojnika ili srednjovjekovnog viteza. Riječ vitez sadrži obilje pozitivnih kvaliteta i pravila ponašanja koji pobuđuju divljenje. „Kada nakon tolikih stoljeća slušamo o događajima iz tih davnih vremena, pitamo se zašto nas Crkva potiče da im spomen ne zaboravimo?! Koja je zapravo svrha i cilj ovih godišnjih proslava i okupljanja, misa i procesija? Što nam naši sveti mučenici i zaštitnici poručuju na početku XXI. stoljeća kršćanstva? Odgovore smo mogli naslutiti u večerašnjim čitanjima. Dok smo slušali te tekstove, posebice iz knjige Makbejaca, mislili smo na stotine ucviljenih majki i udovica diljem Hrvatske, Europe i svijeta. Kako npr. u tom kontekstu ne spomenuti pokojnu Katu Šoljić i njezine sinove, junake Vukovara kojoj smo se divili kao što se divimo hrabrom držanju majke Makabejke koja je ‘u jednom danu gledala smrt svojih sedam sinova’, s molitvom i zakletvom: ‘Sinko moj, smiluj se meni koja sam te devet mjeseci nosila u utrobi i dojila te tri godine. Molim te dijete, pogledaj nebo i zemlju i znaj da je sve to Bog načinio. Ne boj se krvnika, nego budi dostojan svoje braće'”, rekao je nadbiskup, poručivši: „Dok se divimo ovoj hrabroj ženi, molimo neka u ovom gradu, na otoku i ovoj biskupiji bude uvijek takvih vrijednih žena koje su svjesne odgojne zadaće, pa se trude svojoj djeci tumačiti svetu povijest Isusa i Crkve, te prenositi onu vjeru koju su primili od svojih otaca”.
Nadbiskup je istaknuo da to zborovanje uz festu svetog Todora pokazuje „da smo i mi kao njegovi vjerni štovatelji voljni svjedočiti za iste vrednote vjere i morala. Potaknuti primjerom brojnih mučenika, koji su za svoje uvjerenje žrtvovali i vlastite živote, mi štovatelji svetoga Todora ispovijedamo da smo voljni ustrajati na putu obrane naših svetih ideala, naših ognjišta i naših svetišta. A, kao jedna duhovna obitelj, večeras otkrivamo i spoznajemo kako samo molitveni i sakramentalni život donosi trajni mir srca i duše”. Spomenuo je da će za mjesec i pol dana u Gospinu Prasvetištu u Solinu, na Trećem susretu Hrvatskih katoličkih obitelji vjernici posvjedočiti „trajnu opredijeljenost za tradicionalne vrednote očinstva i majčinstva na kojem počiva naša sadašnjost i naša budućnost”.
Uz domaćeg župnika don Franu koncelebrirali su i svećenici iz dekanata. Nakon svečanoga misnog slavlja, koje je pjevanjem pratio mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem maestra Josipa degl Ivellia i uz pratnju s. Blaženke Rudić, formirana je svečana procesija gradskim ulicama u kojoj su sudjelovali brojni bratimi triju korčulanskih bratovština i vjerni puk s ponosom noseći ovozemaljske ostatke svoga sveca izvan zidina grada. Članovi bratovština odjeveni u svoje tonige nosili su bogati inventar: torce, kandelabre, ceroferale, zvijezde, križeve, svjedočeći time privrženost svecu i samoj župi. Misa je okupila velik broj vjernika, pa se zvukom prenosila i ispred katedrale.
IKA/I.Žanetić