Drugi u nizu XXXIII. redovničkih dana održan je u subotu, 9. rujna u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku, a tema je bila „Odgojno-obrazovno poslanje. Konstitutivna stvarnost redovničke karizme“. Na skupu su se okupili redovnici i redovnice koji djeluju na području Dubrovačke biskupije, a sve ih je na početku pozdravio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. U prvom dijelu susreta održana su tri predavanja a potom je slijedilo euharistijsko slavlje u crkvi Male braće te zajedničko druženje u samostanu sv. Klare.
Obrazovanje je vrlo moćan proces
Predavanje „Obrazovanje i evangelizacija“ održala je dominikanka s. Ivana Pavla Novina, predavačica na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Predavačica je uvodno kazala kako su „obrazovanje i evangelizacija dva iznimno važna i moćna procesa, okrenuta budućnost, koja u svom središtu imaju oblikovanje osobe“ te podrobnije govorila o samom obrazovanju. Istaknula je kako je obrazovanje tako moćan ‘alat’ u rukama države ali i u rukama svakoga pojedinca te da „nije ni malo nevažno koja je će ideja biti pragmatizrana i na koji način“. U povijesti Crkve mnogo muškaraca i žena je bilo uključeno u obrazovanje, a istinsko obrazovanje je zapravo traganje za istinom pa ono nije samo proizvod, neka roba, niti puka informacija već sjeme novoga života koji je uvijek nova dinamična formacija. Obrazovanje je, a o tome govori i papa Franjo, briga za istinu te samim time konstitutivna stvarnost poslanja Crkve.
Karmelićanin o. Vinko Mamić, ravnatelj Prve katoličke osnovne škole u Gradu Zagrebu, govorio je o „Važnosti razvoja socio-emocionalne inteligencije u odgojno-obrazovnom procesu“. Na zanimljiv način okupljenim redovnicima i redovnicama pokazao je razliku između IQ-a i emocionalno-socijalne inteligencije te na primjeru parabole o milosrdnom Samarićaninu pokazao kako je Isus imao vrlo razvijenu emocionalno-socijalnu inteligenciju. Ustvrdio je i kako generacijski ta inteligencija sve više slabi, te da treba raditi na tome se ona sačuva i poboljšava. Spomenuvši nasilje među djecom i mladima kazao je kako se događa da su oni nasilni jer nemaju razvijen osjećaj za drugoga i ne znaju pravilno iskomunicirati napetosti koje osjećaju u sebi. Moderni načini komuniciranja putem zaslona raznih tehničkih uređaja ne odgajaju ih u socio-emocionalnoj inteligenciji nego je naprotiv slabe.
Traženje onog što je zajedničko u višereligijskim sredinama
Dojmljivo svjedočanstvo o „Odgojno-obrazovnom djelovanju u ekumenskoj sredini“ dala je s. Janja Martina Katović, članica Družbe Klanjateljica Krvi Kristove i v.d. ravnateljice Dječjeg vrtića u Glamoču (BiH). Prvo je upoznala okupljene s poviješću Družbe koja je u Glamoču počela djelovati nakon protjerivanja s područja Banja Luke u zadnjem ratu, a zatim je govorila o tome kako je ona počela raditi u vrtiću u Glamoču odgajajući djecu koju su roditelji s povjerenjem davali na odgoj. Ispričala je i niz zanimljivih primjera kako se u vrtiću kojeg sada pohađaju djeca sva tri naroda i vjeroispovijesti radi na pronalaženju zajedničkih tema i načina kako bi se djeca mola odgajati u zajedništvu, ali i u vrijednostima vlastite religije i bez vrijeđanja onih koji drugačije vjeruju. Uspoređujući svoj rad u katoličkom i javnom vrtiću ustvrdila je kako djelovanje u javnom vrtiću od nje traži više dosjetljivosti i kreativnosti i njoj kao redovnici je veći izazov.
Koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je biskup Uzinić koji je skrenuo pozornost redovnicima i redovnicama na to da se, zato što su posvećene osobe, ne smiju smatrati većima od drugih, a opet da trebaju biti svjesni posebnosti Božjeg poziva i poslanja na koje su odgovorili. Progovorio je i o razlici između odgoja i obrazovanja kroz prizmu pročitanog evanđelja o tome kako su farizeji, koji su bili obrazovani, prigovorili da Isusovi učenici ne poštuju subotu jer su subotom trgali klasje i jeli. No, subota je stvorena radi čovjeka i čuvanja njegovog dostojanstva, i tome je Isus poučio farizeje. Biskup je potaknuo okupljene na promišljanje o tome koja je njihova svrha, te dodao kako su oni svi poslani ljudima. Služenje čovjeku mnoge redovničke zajednice ostvaruju upravo kroz odgoj i obrazovanje, ali i na drugim poljima djelovanja. Upozorio je i kako se njihovo poslanje ne smije pretvoriti u zanimanje te kako se ne smije dogoditi da se te dvije stvarnosti zamjene jer ćemo tada, kako je rekao, biti „samo oni koji poučavaju, ali ćemo prestati biti oni koji odgajaju“. Dodao je i kako redovničke zajednice ne smiju biti samodostatne nego one postoje radi čovjeka u ovom vremenu i prostoru.
Misa je prikazana za sve redovnike i redovnice, nova duhovna zvanja, a molilo se i za sve pokojne redovnike i redovnice koje su svojim djelovanjem činile dobro na području Dubrovačke biskupije.
Pročelnik vijeća za posvećeni život Dubrovačke biskupije fr. Stanko Dodig podijelio je s redovnicama i redovnicima neke informacije vezane uz dolazak tijela sv. Leopolda u Dubrovnik, a moderator susreta fr. Leopold Nikola Noso, uime Hrvatske redovničke provincije, obavijestio je nazočne o otvaranju studija Teologije posvećenog života u Splitu. Na susretu su sudjelovale redovnice i redovnici iz svih zajednica s područja Dubrovačke biskupije među kojima i vrhovne poglavarice i članice predsjedništva HRK s. Ružica Barić i s. Katarina Maglica, te provincijalka Kćeri milosrđa s. Emila Barbarić. Prije mise redovnici i redovnice imali su prigodu za sakrament Pomirenja.
Ovogodišnji XXXIII. redovnički dani u organizaciji Hrvatske redovničke konferencije održavaju se u pet hrvatskih gradova. Nakon Rijeke i Dubrovnika, treći u nizu Redovničkih dana održat će se u Zagrebu, u franjevačkom samostanu u Dubravi, 15. i 16. rujna.
Angelina Tadić