Peta Svećenička skupština Dubrovačke biskupije održana je u utorak, 20. rujna i srijedu, 21. rujna, u franjevačkom samostanu u Slanom. Tema skupštine bila je vezana uz postsinodalnu apostolsku pobudnicu pape Franje „Amoris laetitia“ („Radost ljubavi“) koja je predstavljena u Vatikanu 8. travnja ove godine.
Novi gvardijan samostana fra Ivan Boras poželio je svima dobrodošlicu i uspješan rad skupštine. Generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. Petar Palić upoznao je sudionike s programom dvodnevne skupštine te poželio dobrodošlicu novim svećenicima i redovnicima koji od ove pastoralne godine djeluju na području biskupije.
Ideal braka i ljudske slabosti
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, uz pozdrave novim svećenicima i redovnicima, zahvalio je i onima koji su u proteklom periodu aktivno služili vjernicima na području biskupije. Spominjući temu skupa biskup je rekao kako treba promišljati o načinima dalje i bliže priprave mladih za brak, kako bi taj brak kasnije trajao, te o načinima daljeg praćenja parova nakon vjenčanja. Govoreći o iregularnim situacijama istaknuo je kako osobama koje se nađu u takvim situacijama također treba pomoći. I sama pobudnica govori o praćenju, razlučivanju i integriranju slabosti. Postoji ideal ženidbe, ali treba postojati svijest i o ljudskim slabostima što znači da nisu svi u stanju živjeti taj ideal, kazao je biskup te naglasio: „Razlučivanje od nas svećenika traži da svakom pristupimo s uhom Oca koji sluša, koji suosjeća sa životnim situacijama, koji nije dalek i koji, osobito, ne osuđuje.“ Osobama u takvim situacijama treba razgovorom pomoći da razluče što se dogodilo s prethodnom ženidbom, kakvi su odnosi u novoj ženidbi, potaknuti ih na brigu o djeci, a ne im samo reći da ih se ne može odriješiti i na taj način ih udaljiti od Crkve. „Nije svaka situacija ista, svaka situacija je drugačija, svakome treba pokušati prići na drugačiji način. Vidjeti koliko je osoba subjektivno odgovorna i kakvu pomoć kao Crkva možemo pružiti tim osobama da, iako žive u neregularnoj situaciji, krenu putem obraćenja“, rekao je dubrovački biskup. Integriranje osoba koje ne žive bračni ideal u župnu zajednicu također je jedan od poticaja apostolske pobudnice. Treba pri tom izbjeći sablazan drugih, pronaći prave načine njihovog integriranja jer su oni i dalje članovi Crkve, ali treba potaknuti i župnu zajednicu da usvoji logiku milosrđa, a ne da osuđuje.
Prvoga dana skupa o „Glavnim naglascima apostolske pobudnice ‘Radost ljubavi’“ govorio je dr. fra Stipe Nosić, vikar Franjevačke provincije sv. Jeronima, dok je drugo predavanje „Perspektive za obiteljski pastoral u pobudnici ‘Radost ljubavi’“ održao mr. don Marinko Šljivić, predstojnik Katehetskog ureda i župni vikar župe sv. Mihajla u Dubrovniku.
Crkveni dokument o ljubavi
Dr. Nosić je podsjetio da je Papina pobudnica o obitelji nastala nakon dvije sinode o obitelji održane 2014. i 2015. godine, za koje je vladalo veliko zanimanje i u crkvenoj i u društvenoj javnosti. Kao rezultati rada tih sinoda nastali su „Relatio Synodi“ i „Relatio finalis“, koji se spominju i u ovoj pobudnici. Iznio je zanimljivost da podatak da se riječ ljubav u pobudnici u imeničkom obliku spominje čak 402 puta, dok se spomen ljubavi nalazi još 97 puta u drugim izvedenim oblicima, što znači da je ljubav spomenuta samo jedanput manje od 500 puta, a što upućuje na to da ovaj crkveni dokument zaista govori o ljubavi. Kako je riječ o opširnom dokumentu i Papa preporučuje da svatko čita onaj dio koji odgovara njegovoj situaciji. Za pastoralne djelatnike svakako je najzanimljivije 6. poglavlje u kojem se govori o nekim pastoralnim perspektivama, istaknuo je predavač. „Pobudnica ‘Radost ljubavi’ podijeljena je, nakon uvodnih brojeva, na devet poglavlja u kojima opširno govori o obitelji u svjetlu Božjega nauma, o izazovima za obitelji danas, obiteljskome zvanju i bračnoj ljubavi. Ukratko govori o pozivu i poslanju obitelji u Crkvi i svijetu danas“, kazao je dr. Nosić te dodao da pobudnica ima 325 brojeva, a posljednji broj sadrži i molitvu Svetoj obitelji.
Uključivanje u crkvenu zajednicu
Predstavljajući glavne naglaske pobudnice predavač je istaknuo kako je pisana vrlo pristupačnim, gotovo narodnim jezikom. Dr. Nosić je naveo riječi pobudnice o temi koja se u javnosti često spominje, a to je tema pričesti onih koji su se razveli i ponovo vjenčali. Papa u pobudnici piše: „Slažem se s opažanjem kojeg su iznijeli mnogi sinodski oci koji su istaknuli da krštene koji su razvedeni i ponovno vjenčani građanskom ženidbom treba u većoj mjeri uklopiti u kršćanske zajednice na razne moguće načine, izbjegavajući pri tom svaki povod sablazni. Ključ njihova pastoralnog savjetovanja jest u logici uključivanja: ne samo da trebaju znati da pripadaju Crkvi kao Tijelu Kristovu, nego u njoj mogu steći radosno i plodno iskustvo. Oni su kršteni, naša braća i sestre, te Duh Sveti na njih izlijeva darove i karizme na dobro svih. Njihovo sudjelovanje može doći do izražaja u različitim crkvenim službama: stoga je potrebno razabrati koji se od raznih oblika isključenja, koji su sad na snazi u liturgijskom, pastoralnom, obrazovnom i institucionalnom okviru, mogu prevladati. Ne samo da se takvi ne smiju osjetiti izopćenima nego mogu živjeti i sazrijevati kao živi udovi Crkve te u njoj vidjeti majku koja ih uvijek prihvaća, o njima se skrbi s ljubavlju te ih ohrabruje na životnom putu i putu evanđelja. Valja ih uklopiti i radi skrbi o njihovoj djeci i njihovom kršćanskom odgoju, jer su djeca na prvome mjestu.‛“
Kvalitetno pripravljati mlade za brak
Mr. Šljivić je više govorio o 6.,7.,8. i 9. poglavlju pobudnice, u kojima se puno detaljnije govori o potrebi kvalitetnije priprave za brak, o boljoj pripravi zaručnika za slavlje sakramenta Ženidbe, o kvalitetnom praćenju i pružanju podrške mladim parovima koji velike krize doživljavaju u prvim godinama braka, te o brizi za obitelji koje imaju neke svoje posebnosti. „Sveti Otac ističe potrebu razvijanja novih pastoralnih metoda…Potiče na osmišljavanje praktičnijih i učinkovitijih prijedloga koji će voditi računa o učenjima Crkve, ali i o lokalnim potrebama i izazovima“, kazao je u uvodu predavač. Nabrojao je i neke prijedloge za pastoral obitelji poput susreta parova koji žive u istom susjedstvu ili se druže, kratke duhovne obnove za supružnike, stručna predavanja o konkretnim pitanjima iz obiteljskog života, bračna savjetovališta, duhovne programe, radionice za roditelje, obiteljske sastanke i sl. U župnim zajednicama stariji parovi mogu svojim savjetima i te kako pomoći mlađim parovima, pa je i to jedan od načina pastorala obitelji. Govoreći o krizama u obitelji, prema Papinoj pobudnici, mr. Šljivić je istaknuo kako krize često omogućavaju tješnje zbližavanje ili pronalaženje novog smisla u braku. „U nekim slučajevima rastava je neizbježna jer poštivanje vlastitog dostojanstva i dobro djece zahtijeva odlučno stati na put pretjeranim zahtjevima drugoga, velikoj nepravdi, nasilju ili stalnom zlostavljanju“, upozorio je predavač dodavši kako to uvijek treba biti krajnji lijek, nakon što se svi drugi razumni pokušaji pokažu uzaludnim. Govoreći o pastoralnoj brizi za rastavljene kao i za rastavljene i ponovno vjenčane koji žive u civilnom braku, naglasio je važnost ne isključivanja tih osoba i obitelji iz crkvene zajednice jer su oni i dalje članovi Crkve. Rekao je i kako su najveće žrtve rastave djeca. Predavač se također osvrnuo i na odgoj djece, na praćenje, razlučivanje i integriranje slabosti te na bračnu i obiteljsku duhovnost.
Kao jedan od načina pomoći u pripravi mladih za brak svećenicima je predstavljen „Cjeloviti spolni odgoj mladih Teen star“, a program su predstavili Kristina Pavlović i Ladislav Ilčić.
Na skupštini su sudjelovali župnici i župni vikari kao i svećenici i redovnici u drugim crkvenim službama u biskupiji. Predstojnici biskupijskih vijeća i ureda izvijestili su svećenike o ostvarenim planovima u protekloj pastoralnoj godini i predstavili im nove projekte za novu pastoralnu godinu. Svećenicima je također predstavljen i cjeloviti biskupijski pastoralni plan i program za ovu godinu.
Kroz dva dana skupštine svećenici koji djeluju na području biskupije imali su prigode za druženje i bolje upoznavanje s novim članovima dubrovačkog svećenstva kao i za prisjećanje na prošle događaje i godine provedene u službi vjernicima Dubrovačke biskupije. Razgovaralo se i o raznim crkvenim i društvenim temama, izmjenjivala su se mišljenja o najboljim načinima pastorala obitelji, zajedno se slavilo euharistiju, molilo časoslov. Peta Svećenička skupština Dubrovačke biskupije omogućila je svećenicima bolji uvid u suvremeno crkveno razumijevanje obitelji s naglaskom na potrebu suosjećanja s problemima koje ima obitelj, kako bi, kao Kristovi svećenici mogli u konkretnim situacijama s kojima se na terenu budu susretali posvjedočili Božju ljubav prema svakom čovjeku.
Angelina Tadić