Stotu obljetnicu dolaska u Dubrovnik u ponedjeljak, 8. rujna na blagdan Male Gospe svečano su proslavili franjevci kapucini u Biskupijskom svetištu Gospe od Milosrđa u Gospinom polju. Večernje svečano euharistijsko slavlje na kojem se okupio veliki broj vjernika predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u koncelebraciji s kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem, provincijalom kapucina fra Jurom Šarčevićem i desetak svećenika. Dio svećenika prije i za vrijeme mise bio je u Svetištu na raspolaganju vjernicima za sakramenat pomirenja.
Čestitajući kapucinima 100. obljetnicu dolaska i prisutnosti njihovog Reda Manje braće kapucina u Svetištu podsjetio je kako se to dogodilo 1914. godine ugovorom između dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića i provincijala o. Bernardina Škrivanića, te nastavio: „Izražavam im i zahvalnost za sve što su dobro učinili tijekom ovih prvih sto godina obavljajući ‘službu upravitelja, čuvara i službenika Svetišta’ u korist generacija Dubrovkinja i Dubrovčana u vremenima koja, kao što nam je svima to poznato, nisu bila laka jer ih je, uz kratke oaze mira, obilježio Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, komunistički totalitarizam, potres, agresija jugoslavenske vojske zajedno sa srpskim i crnogorskim četničkim postrojbama i toliko toga drugog iz svakodnevice naših osobnih života, života naših obitelji, našeg Grada, Domovine, Crkve, svega onoga što bismo teško nosili bez pomoći majke koju smo susretali i možemo susretati u ovom Svetištu Gospe od Milosrđa zahvaljujući ocima kapucinima, a s ocima i pokojem bratu od kojih u najboljoj uspomeni nosimo Slugu Božjega Antu Tomičića, koji su nam držali otvorena vrata ovog dvorišta, crkve, ispovijedali nas, savjetovali, za nas i s nama molili, osobito za nas i s nama slavili euharistiju.“
Zagledani u primjer Male Gospe čiji rođendan se slavi, koja se u Dubrovniku štuje i kao Gospa od Milosrđa, treba se hrabro nastaviti dalje. Govoreći o posebnosti slavlja Marijinog rođendana, koje nije poput slavlja drugih rođendana ili jubileja, biskup je istaknuo kako Marija ne pripada prošlosti nego je ona „naša suvremenica“ dodavši kako je pripadala i prijašnjim generacijama. „U njezinom rođenju Bog je napravio jedan odlučan iskorak u pripravi stvaranja novog svijeta i novog čovjeka koje će se dogoditi u susretu ljudskog i božanskog u Isusu Kristu. Marijino rođenje bila je priprava njegovog utjelovljenja. Zato Marija nadilazi povijest i vrijeme. I zato je prisutna u svakom trenutku povijesti. I bila je i s našim precima prije stotinu godina kad su došli oci kapucini u ovo Svetište. A i danas je s nama na stogodišnjicu proslave tog događaja.“
Tumačeći evanđelje koje donosi Marijino rodoslovlje i njezinu ulogu u povijesti spasenje, biskup je naglasio kako se u tom prepoznaje preobražaj u kojemu je božansko ušlo u ljudsko i preobrazilo ga u božansko. „Da bi ljudsko bilo preobraženo u božansko, bila je potrebna Božja intervencija. Ali potrebno je i još nešto. Iako se iz ovog ulomka to ne vidi – saznajemo to izravnije od jednog drugog evanđelista – Bogu je bio potreban Marijin pristanak. Po Božjoj intervenciji, odnosno ‘po Duhu Svetome’, i Marijinom pristanku, Bog je u njoj preobrazio ono ljudsko u božansko. Tako je u Mariji začet novi život po kojemu je Bog postao dio naše ljudske povijesti i naša ljudska povijest postala Božja povijest.“
Rekavši kako se u Mariji dogodilo preobraženje cijelog čovječanstva, biskup je ustvrdio kako Bog ono što je započeo u Mariji želi nastaviti činiti i danas, po Crkvi i po kršćanima. „Naše temeljno poslanje je biti oni po kojima Bog nastavlja preobražavati u božansko ono ljudsko,“ istaknuo je. Za stvaranje bolje Crkve i društva, boljeg svijeta i ljudi, što želimo i mi i Bog, danas Bog treba nas kao što je nekad trebao Mariju. Marija je za to bila rođena kao što smo i svi mi za to rođeni. Biskup je potom pozvao vjernike da se stave na raspolaganje Bogu: „Zato bismo se slaveći Marijin rođendan trebali radije stavili Bogu na raspolaganje kako bismo činili ono što on od nas očekuje u ovom našem vremenu, umjesto da neprestano žalimo i plačemo nad svojim vremenom i društvom koje je sekularizirano i izgubilo osjećaj za Boga ili da upiremo prstom u one koji u ovom vremenu i pluralističkom društvu misle i žive drugačije od nas. Umjesto prigovora drugima – premda često imamo što prigovoriti, mi kršćani bismo se trebali radije zapitati jesmo li mi učinili i činili mi ono što se od nas očekuje, jesmo li ono naše ljudsko, makar nam se ponekad čini slabo i bespomoćno, opterećeno lošim genetskim nasljeđem našeg rodoslovlja, stavili Bogu na raspolaganje.“
Razmišljajući o tome kako puno toga želimo promijeniti u svojim životima, u obiteljima, u društvu, u Crkvi, u svijetu, a to često ostaju samo želje, na pitanje u čemu pri tom griješimo, biskup je ponudio odgovor: „Griješimo ili zato što puno toga što poduzimamo, poduzimamo bez Boga, a često i protiv Boga ili zato što ništa ne poduzimamo nego očekujemo da će Bog bez nas nešto poduzeti. Ni jedno ni drugo ne funkcionira i ne može funkcionirati. Samo surađujući s Bogom i dozvoljavajući mu da on po svom Duhu Svetome u nama izvede preobrazbu, moći će se dogoditi preobrazba nas, naših obitelji, društva, Crkve, svijeta i vremena u kojem živimo. I samo tad će i ovaj naš svijet i vrijeme, po dobru koje širimo, po ljubavi koja nas vodi, po nadi koja nas hrabri, po vjeri na kojoj smo utemeljeni, biti više Božji svijet i Božje vrijeme, nego li su to bili do sada.“
Čuvar Svetišta fra Stanko Dodig je na kraju zahvalio svima koji su pridonijeli i ugradili sebe u deset dana događanja uz proslavu 100. obljetnice dolaska kapucina u Dubrovnik i blagdana Male Gospe. Također je najavio početak prikupljanja sredstava za obnovu Svetišta. Provincijal Šarčević, uz riječi zahvale, podsjetio je i na druge obljetnice koje kapucini u Hrvatskoj slave, a biskup biskupije velikog kapucina sv. Leopolda Bogdana Mandića mons. Janjić je izrazio svoju radost zbog sudjelovanju u ovom velikom slavlju.
Litrgijsko pjevanje predvodio je zbor Svetišta pod vodstvom s. Celestine Jerčić.
Proslavi blagdana prethodila je devetnica koju su predvodili fra Ivica Vrbić iz Zagreba i fra Goran Rukavina iz Topuskog, a tijekom tri posljednja dana priređena su i predavanja o kapucinima u Dubrovniku i koncert Zbora mladih Dubrovačke biskupije.
Angelina Tadić