Nova je godina. Izmjenjujemo čestitke. Tim našim čestitkama danas se pridružuje i liturgija s ponuđenim čitanjima.
„Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka te licem svojim obasja, milostiv neka ti bude! Neka pogled svrati na te i mir ti donese!“ Ovo su riječi prvog čitanja na koje se nadovezuje i psalam koji na sve nas zaziva Božje smilovanje i blagoslov. Božji blagoslov kojim se zaziva Božja milosti i zaštita počiva na našem vjerničkom uvjerenju da je čovjeku samo Bog sposoban dati istinsku sreću. Božji blagoslov obuhvaća sva dobra koja proizlaze iz Boga, a koja je Bog stvorio za čovjeka jer on je „jedini i izvor života“ i sve je „sazdao da blagodatima obaspe svoja stvorenja“ i sva je „djela svoja mudro i s ljubavlju učinio“ (IV. euharistijska molitva).
Tek nakon što u „punini vremena odasla Bog Sina svoga“, a o čemu nam je progovorilo drugo čitanje današnje liturgije, postalo nam je moguće shvatiti što to znači doista biti od Boga blagoslovljeni i zašto je Božji blagoslov tako važan blagoslov ne samo za sve ljude, nego i za svu stvorenu stvarnost. Isus Krist je, naime, konačni znak Božjeg blagoslova svim ljudima i svoj stvorenoj stvarnosti. U njemu nas je Bog blagoslovio svakim blagoslovom. Zahvaljujući Sinu Božjemu, koji se utjelovio, postao čovjeku u Isusu iz Nazareta, svi mi smo postali posvojena djeca Božja. Zato je, kako smo čuli u današnjem evanđelju, Marijinu sinu nadjenuto ime Isus, a što znači: Bog spašava. U Isusu Kristu, novorođenčetu položenom u jasle, sažet je sav Božji blagoslov za nas jer, „po Kristu, s Kristom i u Kristu“ smo postali nasljednici i subaštinici božanskog života.
A Marija koju danas slavimo kao Bogorodicu je, kako ju je nazvala Elizabeta, „blažena među ženama“ jer je bila sredstvo Božjeg blagoslova za sve ljude i čitavo čovječanstvo. Zbog svoje ponizne predanosti Bogu, Svevišnji je po njoj učinio „velika djela“, kako ona sama ispovijeda u hvalospjevu Veliča, zbog kojih će je „svi naraštaji zvati blaženom.“ Tim se naraštajima, a riječ je o kršćanskim naraštajima kroz gotovo dvije tisuće godina, rado pridružujemo i mi, današnji kršćanski naraštaj, prepoznajući je i ispovijedajući je kao Bogorodicu, onu koja je rodila pravog Boga i pravog čovjeka, onu po kojoj su čovječanstvo i sva stvorena stvarnost od Boga blagoslovljeni svakim blagoslovom.
Ovo je istinska Božja čestitka kojoj ćemo mi danas, u skladu s pristojnim običajem, pridružiti i svoju čestitku svima koje susrećemo i poznajemo. Božja čestitka je bila iskrena, kako će to potvrditi život i osobito vazmeno otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista u kojemu smo blagoslovljeni. Jesu li ili nisu iskrene i naše čestitke koje jedni drugima upućujemo za sreću u ovom danu, ali i u danima, mjesecima i godinama koje dolaze, to samo mi znademo. Bilo bi dobro da jesu jer to bi, jer svi svima čestitaju, značilo da nitko nikoga više ne vidi kao neprijatelja i da svatko prepoznaje i priznaje druge kao braću i sestre, i da s njima želi dijeliti bratstvo, suosjećanje, srdačnost, sreću… Iako je to, unatoč svim našim čestitkama i dobrim željama, u ovom našem poretku stvarnosti gotovo neostvariv san, mi kršćani se s tim ne smijemo pomiriti. Ne smijemo prihvatiti da je to utopija. I jer nam to ne smije biti utopija bl. Pavao VI., papa, je 1968. predložio da se današnji dan, prvi u godini, dan kad jedni drugima čestitamo i u čestitkama izražavamo dobre želje, slavi kao Svjetski dan mira.
Ove godine je 50. jubilarni Svjetski dan mira. Tim povodom nam je papa Franjo poslao poruku pod naslovom: „Nenasilje – stil politike za mir“, koju u cijelosti možete pročitati na mrežnim stranicama Informativne katoličke agencije: http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=185739.
Moleći s papom Franjom u spomenutoj poruci Boga „da nam svima pomogne nenasilje usaditi i njegovati u našim najdubljim mislima i vrijednostima, (da) ljubav i nenasilje određuju način na koji postupamo jedni s drugima u našim međusobnim odnosima“ (i da) „nenasilje – od (obiteljske, preko) lokalne razine i svakodnevnih situacija pa sve do svjetskog poretka – postane karakteristični stil naših odluka, naših odnosa i naših aktivnosti, pa i samog političkog života u svim njegovim oblicima“, svima želim sretnu, nenasiljem i mirom ispunjenu i od Boga blagoslovljenu novu 2017. godinu.