Stručni skup vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola Dubrovačke biskupije na temu „Izazovi roditeljskog odgoja“ održan je u subotu 18. ožujka u Samostanu sv. Klare u Dubrovniku.
Na početku je okupljene pozdravio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić koji je zahvalio okupljenima za sve što inače čine kao vjeroučitelji, a osobito im je zahvalio što i ovim skupovima pokazuju svoju želju da daju i više, želeći odgovoriti novim izazovima u njihovom vjeroučiteljskom poslanju. Osvrnuvši se na temu, kazao da vjeruje kako je ona korisna i za rad s učenicima, ali i za susret s njihovim roditeljima.
Predavanje na temu „Roditeljstvo u Božjem naumu“ održao je pročelnik Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije mr. don Marinko Šljivić. Predavač je istaknuo da je životno zvanje muža i žene, tj roditelja – ljubiti. Kazao je također da svi očevi i majke moraju biti svjesni svoga podrijetla da su od Boga i da svoju djecu trebaju dovesti k njihovom izvoru tj. Bogu. Podsjetio je i na moderne roditelje „koji u djeci ne razvijaju religioznu dimenziju života opravdavajući to tobožnjom slobodom i stavom da će djeca sama odlučiti kad odrastu o svom vjerskom nazoru. Time je, bez sumnje, djeci nanesena nepravda zato što im se uskraćuje poznavanje izvora odakle su nastali – a to je Božja očinska stvaralačka dobrota“. Istaknuo je i opasnost koja se nadvija nad pravu ljubav, roditeljstvo, a to je sebičnost, bilo pojedinca, bilo društva, ili neke nacije, jer taj je fenomen protiv civilizacije ljubavi. Kazao je da kršćanska obitelj pruža izrazitu objavu i ostvarenje crkvenog zajedništva. Ona se može i treba zvati „domaća Crkva“, jer je to zajednica vjere, nade i ljubavi.
Istaknuo je i da je obitelj najprirodniji prostor učenja društvenog ponašanja. U toj obiteljskoj oazi djeca i mladi rastu do pune osobnosti. U njoj se čovjeku daje mogućnost da uči sve ono što je važno da kasnije živi kao zdrava i kompletna osobnost. Kao najvažniju zadaću roditelja istaknuo je dužnost da djecu nauče razlikovati dobro i zlo. Kazao je i da je odgojno djelovanje roditelja toliko važno da se teško može ičim zamijeniti, te da su pravo i dužnost odgoja djece roditeljima prvotni i neotuđivi. Mr. Šljivić je progovorio i o sukobima između roditelja i djece, naglasivši da treba graditi mostove povezivanja, tražiti načine susreta, zbližavanja, razgovora i rješavanja sukoba unutar vlastite obitelji. Djeca i roditelji su toliko upućeni jedni na druge da manje košta traženje načina zajedničkog života u ljubavi, nego to kako bi se taj zajednički život izbjegao ili otklonio. Kazao je da treba naučiti umijeće praštanja, brisati iz sjećanja neugodne trenutke, treba izabrati ono najbolje što nudi život. Obitelj zna u sebi samoj pronaći snage za oporavak i pričekati bolje vedrije dane, zaključio je, nadodavši da ljubav i uzajamno poštivanje i praštanje liječe sve rane unutar obitelji.
Na temu „Radosti i teškoće roditeljskog odgoja danas“ predavanje je održala dr Željka Markić koja je istaknula da su roditelji ključni za stvaranje i prenošenje vrijednosnog okvira za pružanje modela i uzora života, za stvaranje djetetove slike o sebi samom i jamstvo bezuvjetne ljubavi koja ne odustaje. Istaknula je potrebnu roditeljskog preuzimanje odgovornosti za vrijednosni okvir koji prenose djeci, napose vlastitim primjerom, ali i pronalaženje metode prevladavanja vlastite neautentičnosti, tj. priznanje djetetu da ni roditelj nije savršen, no to ne znači odustajanje od vrednote. Naglasila je i da je potrebno djetetu dati do znanja da se od njega nikad ne odustaje, da mu se pruža bezuvjetna ljubav. Istaknula je važnost pronalaska pravog „jezika ljubavi“ kojeg i dijete razumije. Rekla je i da je važno djeci obrazložiti i argumentirati vrijednosti koje im se prenose. Kazala je i da djeca koja se pravilno odgajaju i motiviraju uz roditeljski uzor imaju priliku usvojiti informacije koje će im pomoći da budu pametniji, sretniji i da prirodno naginju dobroti. Upozorila je i na pogreške u komunikaciji, poput uopćavanja, nepopustljivosti, monologa, negativnosti, kopanja po prošlosti, uveličavanja ili umanjivanja, itd. Istaknula je i da u pluralnom društvu svaki stav ili pozicija građana – bez obzira na to vjeruje li osoba da Bog postoji ili vjeruje da ne postoji – ima isti pristup javnosti. Upozorila je i na medijsko iskrivljavanje stvarnosti, kao primjer navevši referendum o braku, gdje je uoči referenduma 90% medija bilo „protiv“, a pravi pokazatelj stanja, tj. referendum, je pokazao da su dvije trećine građana bili „za“, kazavši da je jednako stanje s govorom o drugim vrijednostima, te da se kroz medije mladima servira slika koja je drugačija od činjeničnog stanja, što svakako otežava roditeljsku zadaću.
U sklopu skupa održan je i okrugli stol „Roditeljstvo iz različitih kutova prema istom cilju“ na kojem su sudjelovali: dr Željka Markić, dr Tihomir Markić, Ivo Kralj, prof., mons. Mate Uzinić, mr. Tomislav Franušić, a moderatorica je bila viša savjetnica za vjeronauk Sabina Marunčić, prof., koja je na ovom skupu upoznala sudionike s novostima iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Sudionici su raspravljali o ravnoteži između poslovnih i obiteljskih obveza, odsutnosti oca, provođenju u pastoralnoj praksi lijepo sročenih tekstova u crkvenim dokumentima, odnosu roditelja i nastavnika, o odgoju iz pozicije roditelja, prenošenju vrednota i sličnim temama.
Stručni skup je održan u organizaciji Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje – podružnice Split.
Šime Zupčić