Close Menu

Župa Gospe od Milosti – Suđurađ

 Povijest župe i mjesta

Župa Velike Gospe (ili Gospe od Milosti) u Pakljenoj na otoku Šipanu postoji ˝od davnina˝.

U predjelu zvanom Pakljena, boravili su nekoć u samostanu sv. Mihovila bazilijanci, redovnici slavensko – istočnog obreda. Nakon bazilijanaca na otok dolaze benediktinci. Prvi spomen benediktinskog samostana u Pakljenoj imamo iz 1272. godine. Benediktinci, kao i prije bazilijanci, skrbe za vjernike na istočnoj strani otoka Šipana, tj. naselja: Pakljena, Suđurađ, Sutulia i Frajga, za što je vazda bio zadužen jedan određeni redovnik. Župu opslužuju benediktinci do progonstva 1808. g. Njih su naslijedili pijaristi, nakon čega 1854. dolaze isusovci i djeluju na otoku 14 godina.  

Župa je 1971. brojila 82 domaćinstva sa 274 stanovnika, a 2001. tek 199 duša u samo 47 obitelji. Stanovništvo je u cijelosti katoličke vjere.

Naselje Suđurađ, koje je dobilo ime po crkvi sv. Đurđa na moru, u istočnoj luci otoka, danas je glavno naselje u župi. I makar je župna crkva u bivšem naselju Pakljena, ipak župu nazivamo po glavnom naselju «Suđurađ», ne više «župa Pakljena», jer u Pakljenoj više nema obiteljskih nastambi.

Za cijelu župu groblje se nalazi uz crkvu Duha Svetoga.

U župi je pučka škola nižih razreda (trenutno sedam polaznika), dok viši razredi pohađaju školu u Luci. U mjestu je otočna ambulanta, a pošta je u susjednoj župi.

Župna crkva

Župna crkva je crkva Gospe od Milosti (Milosrđa). Crkva je građena uz samostan benediktinaca u Pakljenoj oko 1500., a posvećena je 21. studenog 1569. od stonskog biskupa Bonifacija de Stephanis (Stijepić), o čemu svjedoči povelja koja se čuva u crkvi Duha Svetoga. Crkva je prostrana i visoka, te je imala čak 6 oltara, s pobočnom kapelom sv. Križa, te zvonikom na preslicu. Kako je danas udaljena od naselja, liturgija se povremeno slavi u crkvi Duha Svetoga, koja je bliža današnjim naseljima.

Župa je posvećena Velikoj Gospi, a glavna je župna svetkovina Gospa od Karmela.

Druge crkve i kapele

  • Sveti Duh je monumentalna crkva iz 1578. g. Građena je u stilu tvrđave s ravnim krovom (oko 450 m2). Terasasti krov je restauriran 1972., a unutrašnjost crkve djelomično je obnovljena 1984. g.
  • sv. Đurađ ˝na moru˝ spominje se 1285. g. Gradnja današnje crkve sv. Đurđa (dvije crkve jedna uz drugu) potječe iz 16. st. Kako je pod kraj 20. st. postala neupotrebljiva, moralo se početi s temeljitom obnovom, koja još nije završena.
  • sv. Ivan u Šilovu selu spominje se tek 1312. g. Ipak, crkvica koja danas tvori apsidu veće crkve kasnijeg vremena, pripada starohrvatskom stilu.
  • sv. Nikola je crkvica nedaleko od Pakljene, koju monasi sagradiše 1323. g.
  • presv. Trojstvo u Pakljeni (iznad Sutilije) datira iz 15. st.
  • sv. Antun Padovanski je u Frajgi.

Izvan uporabe su :

  • sv. Barbara u Frajgi, sv. Mihovil u Pakljenoj, sv. Frano na Fratiji i Navještenje u Suđurđu.

Na otoku ima više tragova i toponima drevnih crkvenih zdanja (kao crkva sv. Stjepana…).

U Suđurđu nalazimo jednu kuću u vlasništvu sestara Bezgriješnog začeća s Danača. Sestre su dodvorile vlasnike dvorca Cvjetković i dobivši dvorac, otvorile samostansku kuću 1967. g. Iza Domovinskog rata sestre nisu više nazočne na otoku.

Iz župne kronike

Kako je krajem 15. st. porastao broj žitelja na otoku, uz samostan sv. Mihovila gradi se veća crkva Gospe od Milosti. Unatoč toga što je crkva građena krajem 15. st., kao formalni početak župe uzimamo 21. srpnja 1562. g. Tada je crkva bila dovršena (proširena), te je 21. studenog 1569. posvećena od Stonskog biskupa Bonifacija Stjepanovića. Patronat ima mjesna zajednica, što potvrđuje papinska bula od 27. kolovoza 1594., a to pravo vrijedi do početka 18. st. U župi je od 28. travnja 1673. djelovala bratovština presv. Ružarija.

Od 17. st. Elafiti gube svoju ekonomsku moć. Na otocima opada i broj žitelja. Kad je propala Dubrovačka Republika, crkva u Pakljenoj je izgubila sav kapital koji je držala u Napulju i Rimu. Tako osiromašena nije bila u stanju izdržavati župnika, ta i broj žitelja je pao ispod 450 duša. Župa je 1850. svedena na kapelaniju, no nakon devet godina ponovno je podignuta na čast župe.

Poznati dušobrižnici u Suđurđu iza pada Republike:

  1. Ivan Matović               1808
  2. Kuzma Kvestić             1818
  3. Ivo Rusković Vicko       1833
  4. Niko Vuković               1842
  5. Stjepan Filipović          1852
  6. Ivan Sangaletti            1886
  7. Niko Kurelja                1887
  8. Niko Goravica              1889
  9. Đuro Kuljevan             1910
  10. Mato Dobud                1921
  11. Vicko Lisičar, ex Lopud   1933
  12. Ivan Đuračić, ex Luka     1935
  13. Antun Makjanić, ex Luka 1936
  14. Josip Cirković                1941
  15. Ante Gagulić                 1941
  16. Ivo Grbić, ex Luka         1963
  17. Jozo     Njavro              1965
  18. Niko    Kličan                1966
  19. Milan   Majić                 1968

Od 1970. g. na Šipanu je samo jedan dušobrižnik.

  1. Milan Majić                       1970.
  2. Toma Lučić                        1974.
  3. Marko Stanić                     1981.
  4. Eduard Lončar, ofm           1986.
  5. Luka Borovičkić, ofm          1995.
  6. Tadija Pavlović                    1995.
  7. Vlado Markić                     1997.
  8. Nikola St. Novak, ofmcap.  1998.
  9. Petar Mamić                      1999.
  10. Slavko Grubišić                  2000.
  11. don Jerko Ban                   2018.

KONTAKTI

Župnik: don Jozo Sebežević, upravitelj župe
Adresa: Suđurađ, 20223 LUKA ŠIPANSKA
Telefon: 020/ 758-260