Župa na Lastovu postoji ˝od davnine˝. Već s Rimljanima dolazi i kršćanstvo, te u Ublima niče starokršćanska bazilika sv. Petra.
Benediktinci su od 11. st. na otočiću Sušcu. Iza 1154. Lastovo (s Korčulom i Mljetom) pripada tek ustanovljenoj biskupiji u Hvaru. Ulaskom u sastav Republike, Lastovo je pod dubrovačkim nadbiskupom, makar je 1378. jedno kraće vrijeme u sastavu Korčulanske biskupije.
Kad je 1920. Lastovo pripojeno Italiji, odlukom Konzistorijalne Kongregacije od 10. kolovoza 1922. župa je bila izdvojena iz jurisdikcije dubrovačkog biskupa i pripojena talijanskom dijelu Zadarske nadbiskupije. Tada je tim dijelom upravljao Ivan Borzatti. Tako stanje traje do 27. studenog 1950., kad je ista kongregacija imenovala dubrovačkog biskupa administratorom Lastova s ovlastima rezidencijalnog biskupa. Na ponovnu zamolbu dubrovačkog biskupa, a uz suglasnost zadarskog nadbiskupa, Konzistorijalna je kongregacija, specijalnim ovlaštenjem pape Ivana XXIII, izdala dekret br. 243/63, 8. travnja 1963., kojim se Lastovo ponovno i definitivno vraća Dubrovačkoj biskupiji. Dana 17. svibnja iste godine Ordinarij je učinio pastoralni pohod Lastovu i izvršio čin pripojenja.
Lastovo je 1916. imalo 1411 stanovnika u 292 domaćinstva. Po popisu iz 1971. nalazimo 1215 duša u 385 obitelji, a 2001. na otoku je 221 obitelj sa 835 žitelja, od kojih je oko 85 % katolika po krštenju.
Na otoku je samo pučka škola. Srednjoškolci pohađaju škole u Veloj Luci i Splitu.
Matične knjige u Lastovu se vode od 1651. g. Postojeće su matice dijelom arhivirane, dio je u područnom državnom matičnom uredu, a dio u župi.
Matice krštenih: Arhivirani su svesci upisa za godišta: 1825.-1830.; 1830.-1833.; 1835.-1853.; 1853.-1875. i 1875.-1890. iz državnog arhiva, te iz župe svesci s upisima za godišta: 1655.-1683.; 1683.-1747.; 1747.-1819.; 1819.-1872.; 1872.-1922.; 1922.-1938. i 1938.-1940. (s upisima za 1944. i 1947.).
U župi su upisi od 1933.
U matičnom uredu su svesci upisa za godišta: 1891.-1904.; 1904.-1917.; 1917.-1923; od 1924. su posebne liste za svaku godinu; te 1943.-1946.
Matica vjenčanih: Arhivirani su svesci upisa za godišta: 1825.-1857. u tri sveska iz državnog arhiva, a iz župe svesci s upisima za godišta: 1651.-1761.; 1761.-1900. i 1901.-1940.
U župi su upisi od 1940.
U matičnom uredu su svesci upisa za godišta: 1919.-1946. u jednom svesku, a od 1924. pojedinačno po godinama.
Matica umrlih: Arhivirani su svesci upisa za godišta: 1825.-1830.; 1830-1835.; 1835.-1857. i 1857.-1882. iz državnog arhiva, a iz župe svesci s upisima za godišta: 1654.-1747.; 1747.-1846.; 1846.-1925. i 1925.-1948.
U župi su upisi od 1948.
U matičnom uredu su svesci upisa za godišta: 1883.-1905. i 1905.-1923. a od 1924. liste svake godine zasebno.
Župna crkva je posvećena svetim liječnicima (vračima) Kuzmi i Damjanu. Sagrađena je ili proširena 1473. na ruševinama starije crkve iz 11. st. U početku je to jednobrodna crkva, da bi joj u 16/17. st. bile nadograđene i pobočne lađe. Posvećena je 19. ožujka 1692. g.
Crkva je trobrodna, nalazi se u središtu sakralnog pentagona. Tijekom povijesti to je zborno mjesto lastovske zajednice. Sakristija je dograđena 1545., a zvonik tek 1942. g.
Crkva je obnovljena 1996. g.
Župni dvor je u kući koju je Marija ud. Garbini (1916.) ostavila crkvi. Prije toga svećenici su stanovali u vlastitim kućama. Župna kuća je obnovljena 1996. g.
Druge crkve i kapele
- Sv. Marija u polju s grobljem potječe iz 14. st. Obnovljena je 1512. g.
- Sv. Vlaho iznad Prijevora je iz 14. st. – više puta obnavljan.
- Sv. Antun, opat iz 14. st. Crkva nadograđena potkraj 17. st.
- Sveti Spas na rubu polja Pržine je iz 16. st.
- Sv. Rok na Prijevoru je iz 16. st.
- Sv. Josip na Docu, građena je od obitelji Fulmisi (i Pavlović) prije 1635., a 1930. prenesena.
- Sv. Petar u Ublima iz 1935. g.
- Sv. Ilija u Kolaču, na brijegu jugozapadno od naselja, je iz 16. st.
- Sv. Martin na zapadnoj strani naselja je iz 14. st.
- Sv. Nikola između polja Kala i uvale Zace datira iz 15. st.
- Sv. Marko u Prgovu polju nosi biljeg 16. st.
- Sv. Mihovil u istoimenoj luci je iz 14. st.
- Sv. Luka južno od brda Soznja ima obilježja 11. st. – restaurirana.
Izvan uporabe su:
- Sv. Ivan Krstitelj građena 1340.-1418., višeput obnavljana (danas muzej).
- Sv. Marija na Grži iz 1442. g.
- Sv. Lucija iz 15. st. u bivšem režimu bila elektro-centrala.
- Sv. Augustin s kraja 17. st. – kasni barok.
- Sv. Jeronim je kapelica Bara Antice u Skrivenoj luci iz 1907. g.
- Sv. Vicenco Fererski je kapela Bara Antičevića iz 1761. g.
- Sv. Ciprijan (Čeberijan) nad Skrivenom lukom iz 12. st.
Crkvišta – ostaci negdašnjih zdanja:
- Sv. Petar u Ublima, starokršćanska bazilika iz 5/6. st., arheološka baza.
- Sv. Petar u Ublima iz 12. st., srušena 1933. g.
- Sv. Juraj na Homu iz 15. st.
- Sv. Trojstvo na Plehanu iz 15. st.
- Sv. Vid iznad polja Duboke prije 14. st., vide se ruševine.
- Sv. Barbara u Ždrijelu iz 14. st., vide se ruševine.
- Sv. Kuzma na Kanzijanu južno od naselja, ostaci iz 15. st.
- Sv. Marija u Donjim Škojima ˝Stomorina˝, ostaci iz 15. st.
- Sv. Toma iz 15. st. u predjelu ˝Sutoma˝u Vinopolju.
- Sv. Ivan na Glavici srušena je 1607. g.
- Sv. Juraj na Prežbi iz 11. st., srušen između dva svjetska rata.
- Sv. Rafael na Makarcu je iz kasnogotičkog vremena 15/16. st. Uz nju je pustinjakov stan.
- Sv. Nikola iz 12. st. iznad Portića na Sušcu.
- Sv. Marija iz 15. st. na Sušcu.
- Sv. Vlaho na Sušcu (?).
Poznati župnici na Lastovu
Ivan Bošković | -1607 | (umro 1607) | |
Antun Pavlović-Picin | 1607-1638 | (živio 1565-1638) | |
Antun Kazetić | 1638-1654 | (živio 1606-1683) | |
Andrija Dragošević | 1654-1666 | ||
Luka Sirakić | 1666-1668 | (živio 1636-1681) | |
Marin Bošković | 1668-1676 | (živio 1640-1677) | |
Luka Nikolić | 1676-1692 | (živio 1647-1708) | |
Kuzma Pavlović-Picin | 1692-1740 | (živio 1664-1741) | |
Vicko Antičević | 1741-1747 | (živio 1703-1761) | |
Baro Antičević | 1747-1790 | (živio 1718-1790) | |
Marin M. Fantella-Borovinić | 1790-1833 | (živio 1755-1833) | |
Marin Iv. Fantella-Borovinić | 1833-1852 | (živio 1782-1852) | |
Baro Antica-Mezomondo | 1852-1872 | (živio 1825-1872) | |
Baro Antičević | 1872-1911 | (živio 1833-1911) | |
Baro Antica-Macan | 1911-1923 | (živio 1860-1940) | |
Antun Jurica | 1923-1940 | (živio 1868-1940) | |
Romano Gerichievich | 1940-1944 | (živio 1913-2002) | |
Marin Sangaletti | 1944-1947 | (živio 1913-2003) | |
Bogomir Babić, ekskurira | 1947-1949 | (živio 1912-1988) | |
Nikola Fantella | 1949 | (živio 1886-1955) | |
Petar Božić, S.J. ex. | 1950-1951 | ||
Božo Depolo, Jozo Geričić, Ivo Matijaca, Bogomir Babić proviđaju župu do 1953. g. | |||
Ivo Protić | 1953-1956 | ||
Marko Herendija | 1956-1965 | ||
Jerko Pejić | 1965-1993 | ||
Ilija Janjić | 1993-1996 | ||
Ivan Đamić | 1996-1999 | ||
Miho Litić | 1999-2004 | ||
Tihomir Šakota | 2004-2009 | ||
Daroslav Benjak | 2009-2011 | ||
Stipo Miloš | 2011-2012, a 2012.-2014 (ekskurira) | ||
Željko Batinić | 2014. – 2020. |
KONTAKTI
Župnik: | don Mišo Pecotić |
Adresa: | Počuvalo 1, 20290 LASTOVO |
Telefon: | 020/ 801-255 |
Email: | zupa.lastovo@gmail.com |