Povijest župe
Župa sv. Vlaha u Slanom ustanovljena je 1407. g. Tek što je Republika ušla u posjed Primorja (˝Terae novae˝), prioritet daje crkvenoj organizaciji te osniva ili obnavlja župe na novostečenom području.
Slano je povezano s putnim pravcima od Salone-Narone prema Epidauru i Draču, kao i prema unutrašnjosti preko Zavale do Asama (Trebinja ?), te morem prema otocima. Rimljani ga u drugom stoljeću prije Krista otimaju Ilirima i donose novu kulturu i vjeru. Kako se potom kršćanstvo širilo među Rimljanima, tako Evanđelje dolazi i u ove krajeve, gdje su vidljivi tragovi kršćanstva već iz 5. st. Nekropola, sarkofazi i neki natpisi svjedoče da je u Slanom u 5. st. postojala brojna kršćanska zajednica. Ispred današnjeg franjevačkog samostana leži još uvijek nedovoljno istražen lokalitet ostataka iz tog vremena.
Diobom rimskog carstva (395.) Slano s Primorjem dolazi u sklop Zapadnog Rimskog carstva, makar još uvijek Bizant zadržava političko pokroviteljstvo nad ovim područjem. Nakon uspostave biskupije u Sarsenterumu, Slano je kao dio Humske zemlje pripalo toj biskupiji. Nestankom Sarsenteruma biskup ovog područja je u Stonu.
Doseljenjem Hrvata u Ilirik dolazi do preustroja Zahumlja. Seoske su općine bile organizirane u ˝župe˝ kojih je u Zahumlju, po Dukljaninu, bilo devet: Stantanija (Ston), Papava (Popovo), Jabsko (Ošlje), Luka (Ploče), Velika (oko Ljubuškog), Gromita (Imotsko polje), Večenika (oko Mostara), Dubrava (na lijevoj strani Neretve) i Debre (Dabarsko polje). Slano je pripadalo župi Jabsko (Ošlje), gdje prvotno stoluje župan.
U Zahumlju se mijenjaju gospodari. U početku su to domaći knezovi, potom gospodari Duklje, pa makedonski Samuilo (992.), Bizant, Raški knezovi i Nemanjići, bosanski vladari, te napokon 1399. Dubrovačka Republika. No, kroz sve to vrijeme Primorje zadržava svoje osobitosti, a s Dubrovnikom ima trajnu vezu.
U Slanom je prva župa koju dubrovačka vlast podiže na novostečenim posjedima do Stona. Mjesto je za Republiku važna točka, te je župa posvećena državnom patronu, sv. Vlahu. Župu čine područja današnjih župa Slano i Majkovi, te sela Banići i Kručica.
U isto vrijeme Dubrovčani pozivaju misionare-franjevce iz Bosne u Slano, da bi iskorijenili moguće bogumilstvo koje se raširilo u Zahumlju. Franjevci grade samostan sv. Jeronima u kojem i danas djeluju.
Iz župe Slano izdvojena su 1771. sela Banići i Kručica, koja su s Mravinicom i Trnovom ušla u sastav nove župe Banići, a od 1857. naselja Gornji i Donji Majkovi te Grbljava tvore novu zajednicu u Majkovima. Današnje područje župe Slano obuhvaća slansku uvalu: od naselja Grgurići do Banje, te selo Slađenovići zapadno od Slanog.
Suho riječno korito, koje je omogućavalo putovanja i prijevoz robe iz Slanog prema unutrašnjosti, nažalost omogućavalo je i upad pljačkaša iz unutrašnjosti. Slano je tako, uz mnoge gusarske pljačke s mora, više puta napadano i s kopna, a barem dvaput sasvim uništeno. Spomenuti je pogrom Crnogoraca i Rusa 1806. i srpsko-crnogorsko-četničku okupaciju 1991. g.
Kroz čitavo 20. st. župa je na istom broju življa. Slano 1916. ima cca 500 stanovnika, dok 1971. broji 465 duša u 146 domaćinstava, a 2001. po popisu se našlo 552 člana u 141 obitelji.
Slano je od 1997. sjedište općine ˝Dubrovačko Primorje˝. U mjestu je pučka škola koju pohađaju i đaci iz župa Majkovi i Banići.
Zbog pomanjkanja dijecezanskog klera, župu od 1962. vode redovnici iz samostana sv. Jeronima u Slanom.
O župnoj crkvi
Župna crkva sv. Vlaha građena je u vrijeme ustanovljenja župe 1407. g. No današnja župna crkva, posvećena istom titularu i podignuta na mjestu prvotne crkve, sagrađena je 1758. g. Povezana je sa župnom kućom, a cijelo je zdanje obnovljeno 1934. g. Međutim, što zub vremena, što ratna pustošenja i potresi uništili su i crkvu i kuću. Nastojanjem Zavoda za obnovu sanirana je zidna konstrukcija crkve, te je potom crkva uređena 2008. g.
Od vremena kad su župu preuzeli redovnici, samostanska crkva uglavnom zamjenjuje župnu u svagdašnjoj liturgiji.
Druge crkvice i kapele
- Anuncijata u Banji je sagrađena u 16. st. Preuređena je 1927. g.
- Sv. Roko u Grgurićima je iz 1650. g. Posljednja obnova zbila se 1995. g.
- Sv. Ivan u Slađenovićima građena je 1555.-1594. g. Zadnja obnova je bila 1995. g.
- Gospa Karmelska je kapela na mjesnom groblju iz 1885. g. Obnovljena 2010. g.
Izvan uporabe su:
- Sv. Petar ˝stariji˝ iznad magistrale u Banji, mala trošna kapela.
- Sv. Petar ˝novi˝ u naselju Banja izvana obnovljen i
- Sv. Ursula u Koceljevićima, koja je već cijelo stoljeće izvan upotrebe.
Spominje se još kapela sv. Roka (Vrača) na Vrelu u Grgurićima.
KONTAKTI
| Župni upravitelj: | fra Stipan Klarić |
| Pastoralni suradnik: | fra Ante Medić |
| Adresa: | Župa Slano, Trg Slanskih pomoraca 4, 20232 SLANO |
| Telefon: | 020/ 871-277 |