Povijest župe
Župa Velike Gospe u Kuni ili ˝Župa pelješka˝ potječe «od davnina».
Dubrovačka Republika je brižno bdjela nad čistoćom vjere svojih podanika. Pelješac je u 12. i 13. st. postao zbjeg babuna (bogumila) iz Bugarske i Makedonije, te se na poluotoku raširila hereza manihejskog bogumilstva. Ušavši u posjed Stona, Rata i Pelješca, Republika nastoji vratiti pravovjerje na svom novostečenom području. Među ostalim uspostavlja župu i postavlja župnika u Kuni već oko 1350. g.
Pelješka Župa je prostorno najveća župna zajednica na poluotoku. Prostire se cijelom širinom poluotoka, te dužinom od Trstenika do Trpnja i Orebića. Obuhvaća naselja od Osobljave uz obalu Pelješkog kanala, preko Pijavičina, Kune, Oskorušnog i Donje Bande, tj. Potomja, Prizdrine, Županjeg sela, Zakamenja, do Dingača na otvorenom moru Mljetskog kanala.
Poradi prostranog područja i brojnih filijala u župi, neke se filijale u 19. st. nazivaju kapelanijama. Tako se kapelanijom od 1850. nazivaju filijale u Oskorušnom i Pijavičinu, te u Osobljavi i Županjem Selu (1855.-1862.). Početkom 20. st. status kapelanije se, pored Oskorušnog i Pijavičina, daje i Potomju. Naime, naziv se ˝kapelanije˝ rabio u vrijeme kad je župnik imao više kapelana ili pomoćnika. No, kako su to nesamostalne kapelanije, ili bolje reći filijale u župi, to iza 1944. g. spomen kapelanija nestaje.
Zbog nedostatnog broja svećenika u biskupiji, a ispražnjene župe u Kuni, biskup 1944. povjerava župu franjevcima. Od 8. listopada 1953. župa Kuna, odlukom sv. Kongregacije za redovnike, postaje redovničkom župom. Tako je uz župnu crkvu Velike Gospe i samostanska crkva Gospe Delorite postala središte liturgijskog i vjerskog života župe.
U desetak naselja na području župe brojne su crkvice i kapele. Jednako tako brojna su i grobišta u kojima se i danas ukapaju umrli. Nabrajamo ih osam: u blizini župne crkve za naselje Kuna, uz crkvu sv. Petra i Pavla za naselje Potomje, uz crkvu sv. Matije u Pijavičinu, uz crkvu presv. Trojstva u Oskorušnom, uz kapelu sv. Ivana u Prizdrini, uz kapelu sv. Andrije u Podobučju, uz kapelu Gospe od Snijega u Borju, te uz kapelu Gospe od Zdravlja u Osobljavi.
Vjernička zajednica
Početkom 19. st. župa broji 2250 žitelja. Do početka 20. st. smanjio se broj žitelja, te na cijelom području župe živi oko 1200 duša. U popisu iz 1971. stoji da župa ima 451 obitelj i 1570 duša, dok popis iz 2001. nabraja 261 domaćinstvo sa 1025 stanovnika.
U Kuni je centralna pučka škola, s područnim u Oskorušnom i Potomju.
O župnoj crkvi
Župna crkva je posvećena Uznesenju Gospinu, a potječe iz 16. st. Sagrađena je na mjestu istoimene crkve koja se spominje 1336., a od koje se i danas vide dva kapitela i svetohranište. Godine 1616. na crkvi je učinjena dogradnja, a potom slijede višekratne obnove. Crkva je iza obnove 1901. posvećena 14. travnja 1907. g. Posljednja obnova je učinjena 1995. g.
Druge crkve i kapele
– Sveti Spas je grobišna crkva u Kuni iz 1902. g. Podignuta je na mjestu starije crkve iz 1620.g. Oslikao ju je Celestin Medović.
– Sv. Frano u Kuni, vl. Zuzorića – spominje se 1615. g.
– Gospa, sv. Roko, sv. Spiridion, crkvicu podigao C.M. Medović 1909. g.
– Sv. Toma u Potomju je iz 17. st. Proširena je 1877. g.
– Sv. Petar i Pavao je grobna crkva u Potomju. – spominje se 1395. g.
– Sv. Juraj u Potomju na brdu sv. Jure spominje se 1616. g.
– Sv. Matija u Pijavičinu je iz 17. st.
– Sv. Kata Aleksandrijska u Oskorušnom, gotičko-renesansna, proširena u 17. st.
– Sv. Nikola u Oskurušnom na kamenoj kosi iz 16. st. Obnovljena je.
– Presveto Trojstvo u Oskorušnom, barokna iz 17. st.
– Sv. Ivan u Prizdrini bila je proširena 1660. g.
– Bezgriješno začeće u Zakamenju datira iz 16. st. (zvono iz 1515.).
– Sv. Marija Magdalena u Županjem Selu potječe iz 17. st.
– Sv. Barnaba i Anđeli Čuvari u Zakotarcu (na brdu) spominje se 1616. g.
– Sv. Stjepan u Postupu
– Gospa od Snijega u Borju građena je od 1609.-1615. g.
– sv. Andrija u Podobuću bila je do 17. st. posvećena Svim Svetima,
– Gospa od Zdravlja u Osobljavi je iz 1905. g.
Izvan upotrebe su crkve i kapele:
– Sv. Stjepan u polju,
– Sv. Ilija u Putkovoj Glavici – spominje se 1615. g.
– Sv. Lucija u Potomju sagradio don Ivo Šimunković 1895. g.
– Sv. Vid u Grudi (u polju sa srednjovjekovnim grobljem), 16. st..
– Sv. Josip u Grudi, renesansa – barok iz 16. st. – privatna je kapela.
– Gospa Karmelska u Pijavičinu iz 17. st.
– Sv. Ana u Pijavičinu (na brdu) iz 17. st.
– Sv. Vlaho u Košarnom Dolu (vl. Tomašević) iz 17. st.
– Sv. Ivan u Osobljavi iz 16. st. Obnovljena 1769., a spaljena 1943. g.
– Sv. Martin u Osobljavi ruševina iz 16. st.
– Sv. Martin u Stinjavi.
KONTAKTI
Župnik: don Alen Keri, župni upravitelj (iz Trpnja)
Adresa: Franjevački samostan, Grude 1, 20243 KUNA
Telefon: 020/ 742- 444
NAPOMENA: Za mjesta Postup, Borje i Podobuče pastoralnu brigu od ljeta 2020. vodi župnik iz Orebića don Marko Stanić.