Plenarno 65. zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije, započelo je 17. listopada 2022. pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u sjedištu HBK u Zagrebu. Na početku zasjedanja sudjelovao je i sve nazočne pozdravio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Kao gosti na zasjedanju su sudjelovali izaslanik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, njezin potpredsjednik, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić i srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina. Gosti su ukratko prikazali aktualnu situaciju kako u Crkvi tako i u društvu u sredinama u kojima pastoralno djeluju.
U pozdravnoj riječi predsjednik HBK nadbiskup Puljić spomenuo je neke crkvene događaje održane od prošlog zasjedanja poput Susreta hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru i molitve za mir u Ukrajini koja je upriličena u Hrvatskoj i diljem Europe na poziv predsjedništva Vijeća europskih biskupskih konferencija. Podsjetio je i na proslave 25. obljetnice ustanovljenja Požeške i Varaždinske biskupije te Vojnog ordinarijata čestitajući im srebrni jubilej. Čestitao je i 25. obljetnicu preuzimanja uprave Zagrebačkom nadbiskupijom kardinalu Josipu Bozaniću kao i 25. obljetnicu biskupske službe požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću. Zahvalio je dosadašnjem riječkom nadbiskupu Ivanu Devčiću, čije je odreknuće nedavno prihvatio papa Franjo, na njegovom služenju u nadbiskupiji i HBK te čestitao nadbiskupu Mati Uziniću na preuzimanju uprave Riječkom nadbiskupijom. Posebno se osvrnuo na 60. obljetnicu otvorenja Drugog vatikanskog sabora, prikazavši kontekst u Crkvi i svijetu u kojem je održan kao i njegove plodove napose u vidu brojnih poticajnih dokumenata.
U radnom dijelu zasjedanja biskupi su upoznati sa sadržajem Apostolskog pisma pape Franje Desiderio desideravi o liturgijskoj formaciji Božjeg naroda koje će uskoro biti dostupno i u hrvatskome prijevodu. Sadržaj pisma usmjeren je prema liturgijskoj formaciji kako zaređenih službenika, osobito predsjedatelja slavlja, tako i svih vjernika laika otkrivajući bogatstvo i ljepotu liturgijskih slavlja te nastojeći da slavljenje Kristova otajstva bude ujednačeno. Time pismo nastavlja nastojanja koncilske obnove, a izravno se nadovezuje na prošlogodišnji motu proprij Traditionis custodes nastojeći dokinuti stanovite neusklađenosti i naglasiti poticaje za plodonosnije vrednovanje liturgijskog govora.
Nakon što im je predstavljen prijedlog biskupi su prihvatili program trogodišnjeg ciklusa obiteljskog pastorala za razdoblje od 2023. do 2025. koji će tematski biti posvećen obiteljima osoba s invaliditetom. Istaknuto je kako je u Hrvatskoj oko 16% osoba s invaliditetom te ako se njima pribroje članovi njihovih obitelji tom problematikom izravno je zahvaćen još veći broj stanovništva. Sukladno predloženom programu 2023. bit će održani nacionalni studijski dani za djelatnike u obiteljskom pastoralu i pastoralu osoba s invaliditetom. Ujedno će tijekom godine biti priređeni katehetski materijali kako bi se organizirano pastoralno djelovanje za osobe s invaliditetom i njihove obitelji proširilo u što većem broju župa. Vrhunac trogodišnjeg ciklusa bit će Peti susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se 2025. održati u Aljmašu.
Na zasjedanju su biskupi donijeli odluku o osnivanju Odbora za bračna i obiteljska savjetovališta pri Vijeću HBK za život i obitelj.
Na kraju prvoga dana zasjedanja biskupi su sudjelovali na predstavljanju monografije „Biskupska konferencija – Kolegijalnost i zajedništvo s općom i partikularnim Crkvama“ koju je priredio predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Riječ je o monografiji u kojoj je prikazan presjek desetogodišnjeg predsjedanja nadbiskupa Puljića Hrvatskom biskupskom konferencijom.
Drugoga dana zasjedanja, 18. listopada, za novog predsjednika HBK izabran je splitsko-makarski nadbiskup i porečki i pulski apostolski upravitelj Dražen Kutleša koji je i preuzeo predsjedanje plenarnom sjednicom Sabora HBK. Nadbiskup Kutleša u službi predsjednika HBK naslijedio je zadarskog nadbiskupa koji je tu službu obnašao u dva mandata od 2012. do 2022. Za novog člana Stalnoga vijeća HBK izabran je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan. Za člana Komisije biskupskih konferencija zemalja članica EU (COMECE) iz HBK izabran je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, a za zamjenika dubrovački biskup Roko Glasnović. Produženi su mandati predsjedniku Komisije HBK Iustitia et pax đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću te predsjedniku Vijeća HBK za nauk vjere sisačkom biskupu Vladi Košiću. Također je produžen mandat i predstojniku Nacionalnog katehetskog ureda mons. Ivici Pažinu.
S obzirom na objavljene rezultate popisa iz 2021. godine biskupi su se ponajprije zaustavili nad činjenicom da je Republika Hrvatska u zadnjih deset godina izgubila skoro deset posto stanovništva te da je drastično porastao broj starijih osoba u odnosu na mlade. Istaknuta je nužnost donošenja snažnijih mjera na svim razinama kojima će se ublažiti, a dugoročno i preokrenuti trenutne krajnje nepovoljne demografske trendove.
Biskupi su razmotrili i pitanje usklađivanja financijskog sustava s obzirom na uvođenje eura od 1. siječnja 2023.
Predsjednici pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli su izvješća o radu od proteklog zasjedanja.
Dogovoren je i kalendar događanja za iduću 2023. godinu. Zajedničko zasjedanje HBK i BK BiH održat će se 23. siječnja 2023. u Zagrebu. Izvanredna plenarna zasjedanja održat će se 24. siječnja i 2. lipnja 2023. Redovita plenarna zasjedanja održat će se od 18. do 20. travnja i od 17. do 19. listopada 2023. u Zagrebu. Susret s članovima i članicama Hrvatske redovničke konferencije bit će upriličen 1. lipnja 2023. Iduće godine bit će ponovno održan Pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike 28. veljače i 1. ožujka nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije.
Tajništvo HBK