Župa sv. Marije Magdalene bilježi početak 10. svibnja 1285. g. To je prvi spomen crkve sv. Marije Magdalene. Ta je crkva bila glavna za čitavu Župsku valu ili kako se govorilo «Župu Žrnovicu». Ipak povijest crkvene zajednice počinje tek stotinu godinu kasnije, i to gradnjom kuće za slavenskog svećenika 1385. g. Svećenik, koji je tada namješten uz crkvu sv. Marije Magdalene, skrbio je za područje koje danas čine četiri župne zajednice.
Nakon ustanovljenja još tri župna središta, u sastavu župe Mandaljena ostadoše sela: Mandaljena, Čibača, Čelopeci, Petrača i Dubac.
Na području župe je dominikanski samostan sv. Vinka Fererskog, trenutno bez osoblja, te zavod ˝Josipovac˝, u kojem su sestre Služavke Malog Isusa skrbile o djeci s posebnim potrebama do izgradnje novog doma (2008.).
Župa brojem stanovnika raste uglavnom doseljenicima iz pasivnih krajeva, što se osobito ubrzalo iza Domovinskog rata. Po popisu stanovništva 1971. župa je brojila 619 stanovnika u 163 domaćinstva, a 2001. tu živi čak 2650 duša u 664 obitelji. Katolici čine 95 % sveukupnog življa.
Na području župe nalazimo napuštena grobišta: oko crkve matice, u samostanskoj crkvi sv. Vinka, ispred crkve sv. Đurđa na Dupcu i kužno groblje u Petrači. Tri su grobišta u funkciji: sv. Maćel (Matej), sv. Luka i presv. Trojstvo.
Tu nalazimo i centralnu pučku školu, koju pohađaju sva djeca Župe, osim polaznika nižih razreda s Brgata i Postranja.
Župna crkva sv. Marije Magdalene postoji već prije 1285. g. Crkva je 1667. u velikom potresu srušena, te preuređena 1681. g. Proširena je potom 1754., a 1913. je dograđena pobočna kapela Bezgriješne, te par godina kasnije kapela Gospe Karmelske. Obnavljana je potom od 1970.-1982., a posljednja je obnova završena 2005. g. Ipak se sve više osjeća potreba za većim crkvenim prostorom.
Druge crkve i kapele:
- sv. Vinko Fererski u Čelopecima sa samostanom potječe iz 1613. g. Samostan je sagrađen na zemljištu koje je Mare Gučetić darovala dominikancima, a dovršen je 1621. g. U crkvi su grobovi za redovnike i siromahe, koje su crnogorsko-ruski pljačkaši 1806. oskvrnuli u potrazi za zlatom. Francuzi su crkvu i samostan koristili za bolnicu zaraznih bolesti, a Austrija za vojarnu. Samostan je danas u obnovi.
- Gospa od obrane na Dupcu sagrađena je 1965. g. Prva kapela ovog imena izgrađena je polovicom 18. st. u stijeni iznad Orsule, stotinjak metara zapadno od današnje crkve na Dubcu. U francuskoj okupaciji crkva je bila srušena poradi puta koji je tuda prolazio, ali je opet postavljena Gospina slika u kamenu udubinu. Gradnjom magistrale 1965. crkvica je dislocirana i sagrađena na Dupcu. U domovinskom ratu je zapaljena, ali je ponovno obnovljena.
- sv. Matej (Maćel) u Čibači jest grobna crkva, a spominje se već 1313. g. Crkva je u ratu 1991. izgorjela, te je potom obnovljena.
- sv. Luka je grobna crkva u Čibači, a spominje se 1592. g. Spaljena je 1806. od crnogorko-ruskih hordi. Obnovljena je 1906. i blagoslovljena 1909. g. Potrijem je učinjen 1959. g.
- sv. Nikola u Čibači potječe iz 19. st.
- sv. Ilija se nalazi poviše Žitkovića, obnovljena je 1970. g. (priv. Beusan).
- presv. Trojstvo u Petrači datira iz 15. st. Obnavljana je 1902. i 1983. g.
- sv. Mihovil u Žitkovićima je iz 16/17. st., a obnovljena 1982. g. (priv. Beusan/Pinter).
- sv. Martin u Čelopecima bila je vlastelinska crkvica do rušenja 1806. g. Poslije je u posjedu obitelji Lučić, koja ju je krajem 19. st. predala u vlasništvo župe. Crkvica je obnovljena i blagoslovljena 1906., a ponovno obnavljana 1982. i 1996. g.
- sv. Đurađ na Suđurcu (Petrača) sagrađena je prije 1321.g. Više puta je renovirana, a 1976/77. trebalo je srušiti i nanovo sazidati.
- sv. Frano pod Petračom trenutno je izvan funkcije.
Spomen na bivše kapele:
- sv. Nedjelja u Čibači Gornjoj,
- sv. Vlaho na Križu na Prenju, grobna crkvica okuženih, srušena 1806. g,
- sv. Nikola u Zakuli,
- sv. Stjepan crkvica iz 1336. na Dupcu, srušena pri gradnji puta u 19. st.,
- sv. Spas je poviše sela Čibača Gornja.
KONTAKTI
| Župnik: | don Vilim Petrović |
| Adresa: | Župa Mandaljena, dr. J. Lučića 6,20207 MLINI. |
| Telefon: | 020 / 485-330 |