Redovnički dani u Dubrovniku održani su u subotu 21. rujna na temu „Ususret Svetoj godini: pomireni s Bogom i međusobno“. Na susretu su se okupili redovnici i redovnice s područja cijele Dubrovačke biskupije te su u dvorani sv. Ivana Pavla II. poslušali dva predavanja, a u crkvi Male braće zajedno slavili euharistiju.
Na početku četrdesetih Redovničkih dana koji se održavaju u više gradova u Hrvatskoj, a među njima i u Dubrovniku, okupljene su pozdravili moderator susreta provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Milan Krišto i dubrovački biskup Roko Glasnović. Provincijal Krišto je sve pozdravio uime Povjerenstva za trajnu formaciju Hrvatske redovničke konferencije te kazao kako je tema Dana poticaj na duhovnu pripravu na predstojeću jubilarnu 2025. godinu. Također je istaknuo neke naglaske iz Bule proglašenja redovitog jubileja godine 2025. „Nada ne razočarava“ pape Franje i spomenuo kako Dikasterij za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života također poziva na pripravu za jubilej posvećenog života u toj godini.
Biskup Glasnović je rekao kako se u životu tema oprosta i pomirenje često pojavljuje, a ona je bitna i u spasenjskom smislu. Naveo je primjere nekih osoba koje su svojim životom svjedočile o vrijednosti oprosta i pomirenja te potaknuo okupljene redovnice i redovnike da u životima svojih utemeljitelja, blaženika i svetaca, uoče te procese opraštanja u kojima se ljudi suočavaju s problemom zla. Biskup je također podsjetio na to kako je papa Franjo kazao jednom prigodom kako je oproštenje ljudsko pravo čime je bio otvorio žustru raspravu.
Prvo predavanje “Praštanje: nastavak muke ili početak uskrsnuća?” održao je teolog fr. Frano Prcela, koji trenutačno djeluje u inozemstvu. Predavač je govorio o čestom brkanju pojmova praštanje i pomirenje te ih pojasnio zaključivši: “Oprost je poglavlje o prošlosti, dočim je pomirenje poglavlje o budućnosti.” Kazao je i kako su za vjernike praštanje i pomirenje svakodnevica. Govoreći o odnosu prema bolnim iskustvima u prošlosti rekao je kako se vjernički prema njima može odnositi dvojako, tako što će se prošlost savladavati ili će se ići putem čišćenja pamćenja.
Potom je detaljnije govorio o ljudskoj logici praštanja naglasivši vremenski slijed za uspjeh praštanja, a to su: istina, pravda, pa onda praštanje. Božja logika praštanja je suprotna ljudskoj logici i ona ljude uvijek uznemiruje, nemoguće ju je razumjeti i preostaje nam, izgleda, jedino vjerovati, primijetio je predavač te pojasnio: „Isus ne postaje žrtvom jer ga njegovi protivnici razapinju na križ. On postaje žrtvom jer sam sebe svjesno žrtvuje. Isus, žrtva intrige i nepravde, uvijek je jedan korak ispred svojih počinitelja. Ta naoko malena prednost … od odlučujućeg je teološkog značenja.“ „Bog u svojoj logici praštanja i pomirenja ne slijedi grijeh, nego sa svojom pomiriteljskom spremnošću uvijek prethodi grijehu,“ dodao je.
Takva biblijska i teološka logika pomirenja naglavačke okreće našu ljudsku logiku, kazao je nadalje predavač te poručio kako se „čovjek može pomiriti s drugim ljudima tek kada je pomiren sa samim sobom te da pomirenje čovjeka sa samim sobom počiva na vjerničkom uviđanju da se Bog pomirio s nama“.
Drugo predavanje “Duhovna djela milosrđa u službi pomirenja” pripremile su dr. sc. s. Janjka Mazić, MVZ i doc. dr. sc. s. Krista Mijatović, SCSC, a održala ga je dr. Mazić. Na početku je govorila o važnosti opraštanja u redovničkim zajednicama te zatim općenito o tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa. Od tjelesnih dijela milosrđa korist ima onaj tko ih prima, dok od duhovnih djela milosrđa često korist ima onaj tko ih vrši, kazala je.
Potom je podrobnije govorila o 5. djelu duhovnog milosrđa: Uvedu oprostiti. Širu sliku o tom djelu i potrebi praštanja dala je kroz višestruke odgovore na pitanja: Tko prašta? Što se prašta? Koliko se prašta? Kako se prašta? Kada se prašta? Komu oprostiti?
Zaključila je tekstom koji govori o tome kako je današnje vrijeme – vrijeme preuzetnosti, a ono se ogleda u dva oprečna stava, „stavu da će nam duša biti spašena bez obzira na to kako se ponašamo i stavu da spasenje možemo postići isključivo svojim silama“ te potaknula na ozbiljno shvaćanje Isusovih riječi.
Nakon prigode za sakrament pomirenja redovnici i redovnice su sudjelovali na koncelebriranom euharistijskom slavlju u crkvi Male braće koje je predslavio biskup Glasnović. U homiliji na blagdan sv. Mateja, apostola, biskup je govorio o njegovom životu na temelju događaja opisanih u evanđelju i onome što predaja donosi. Isusov poziv Mateju koji je bio carinik je dokaz da Bog može spasiti i bogataše, a Matej je primjer kako se osoba može promijeniti. “Isus dolazi onima koji osjećaju da im treba promjena, ozdravljenje, ali ne samo fizičko, nego ozdravljenje od grijeha”, primijetio je biskup te potaknuo na milosrdno ponašanje jednih prema drugima.
Redovničke dane u Dubrovniku organizirala je Hrvatska redovnička konferencija. Na susretu su redovnice i redovnici iz raznih redovničkih zajednica također zajedno molili treći čas, imali su prigodu za sakrament pomirenja, a sve su zaokružili druženjem za objedom.
Angelina Tadić
