Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua predvodio je euharistijsko slavlje na Cvjetnicu ili Nedjelju Muke Gospodnje 13. travnja u župi sv. Vida u Trstenom uz koncelebraciju župnika don Roberta Ćibarića.
Nuncij Lingua blagoslovio je maslinove grančice i palme, nakon čega je uslijedila procesija oko crkve kao spomen na Kristov mesijanski ulazak u Jeruzalem. Muku po Luci navijestio je župnik Ćibarić i čitači.
Nuncij Lingua u homiliji je potaknuo na promišljanje o kušnji kao jednom aspektu Isusove muke. Podsjetivši da je Isus, pripremajući se za svoje poslanje u molitvi i pokori, već ranije četrdeset dana bio iskušavan, evanđelist Luka dao je naslutiti na kraju Isusova života da su kušnje uvijek bile dio njegovog života. Propovjednik je naveo nekoliko Isusovih kušnji: kušnju zemaljske vlasti prilikom umnažanja kruha i riba; kušnju kada je najavio svoju muku, a Petar ga je odvraćao te kušnju na križu kad su ga prolaznici ismijavali i izazivali, a on nije otkrio tko je. Posebno se zaustavio na Isusovoj kušnji u Getsemanskom vrtu. Isus poziva tada učenike da mole da ne padnu u napast te sam pada na koljena i moli. „I što se događa? ‘Ukaza mu se anđeo s neba koji ga ohrabri.’ Vidi se da je žalostan, obeshrabren, boji se onoga što će se dogoditi. Treba mu utjeha“, opisao je predvoditelj slavlja Isusovu muku.
„Isus osjeća potrebu za intenzivnijom molitvom u muci i od učenika traži da mole ‘kako ne bi pali u napast’“, rekao je nuncij i nastavio: „Isus koji je iskušavan, čini se da nas to gotovo sablažnjava, zar ne? Naprotiv! To nam omogućuje da shvatimo njegovu ljudskost i njegovu slobodu. Postao je čovjekom u svemu, osim u grijehu! Kušnja je dio ljudskosti koju dijeli s nama. Pad, međutim, nije neizbježan. Ako je kušnja sastavni dio čovjekove slobode, grijeh to nije.“
Tumačeći da je ljudski život pun kušnji, no da istinska sloboda ne znači da nitko neće biti iskušavan, već da se u slobodi može oduprijeti iskušenju, nuncij je istaknuo da osobito molitva pomaže da se ne dogodi pad u napast te poručio da je Isusova poruka „ako sam ja bio iskušavan, bit ćete i vi! I bit ćete istinski slobodni ako ne padnete. A nećete pasti ako molite.“
Nuncij Lingua je, uz ostalo, kazao kako samo Bog može osloboditi od zloga: „Ne smijemo se uzdati u svoje snage. Sami ne možemo uspjeti!”
Naglasio je nadalje potrebu poniznosti kako bi se zatražila pomoć te rekao: „Iskustvo nas uči da unatoč našim dobrim namjerama, zbog naše slabosti ne možemo sami. Mnogo puta Gospodin dopušta da padnemo kako bismo ostali ponizni.“ Također je skrenuo pozornost na potrebu ujedinjenosti s braćom u molitvi da bi molitva bila uslišana: „Moleći s nama, braća nam ne pomažu samo da ne padnemo, već nam pomažu i da ponovno ustanemo. Uistinu možemo reći: tko je stekao prijatelja, našao je blago!“
Homiliju je nuncij protkao biblijskim citatima te zaključio: „Nemojmo se zavaravati, Isus je bio iskušavan, bit ćemo i mi. Isus je pobijedio, i mi, s njime prisutnim među nama, možemo pobijediti. Ostanimo u Njemu ‘jer bez Njega ne možemo učiniti ništa’.“
Župnik Ćibarić na kraju mise zahvalio je nunciju na dolasku i predvođenju liturgijskog slavlja, te mu je predstavnica Udruge za osobe s intelektualnim teškoćama Rina Mašera uručila pokolon koji je ručni rad članova Udruge.
Nuncij Lingua izrazio je zahvalnost na pozivu i na molitvenom zajedništvu te pozvao na nastavak molitve za papu Franju.
Okupljeni na slavlju Cvjetnice u Trstenom u karitativnoj akciji Caritasa župe sv. Vida mogli su kupiti razne rukotovorine članova Udruge, a prihod je namijenjen upravo njima kako bi mogli sudjelovati na nacionalnom hodočašću u Rim koje će se održati u listopadu. Župnik Ćibarić zahvalio je svim župljanima na aktivnom sudjelovanju u pripremi ovog slavlja.
Ispred crkve vjernici su se također mogli upoznati sa životom i djelovanjem svećenika, nekadašnjeg trstenskog župnika, don Danka Lepeša. Naime, uz ovu prigodu objavljena je knjižica „O kreposnom životu don Danka Lepeša“ koja donosi njegov životopis, rad i djelovanje. Za objavu ove knjižice, župnik Ćibarić zahvalio je osobito Domagoju Trojanoviću i Mariji Kolendić.
Tea Kuzek Marević
