U organizaciji Hrvatske matice iseljenike – podružnica Dubrovnik sredinom listopada u Skoplju i Janjevu za domaće vjernike je upriličen prigodan kulturni i vjerski program koji se sastojao od orguljaškog koncerta i prikazivanja filma o mučenicima iz ovih krajeva. Susret Dubrovčana s vjernicima i hrvatskim zajednicama u mjestima koja su posjetili donio je radost kroz bolje upoznavanje i produbljivanje međusobne povezanosti u kulturnom i duhovnom ozračju.
U Skoplju i Janjevu koncert na orguljama održao je orguljaš i liječnik Darko Kristović, Dubrovčanin sa zagrebačkom adresom, koji već tridesetak godina održava orguljaške koncerte o blagdanu Velike Gospe u katedrali i koji je dobitnik nagrade Grada Dubrovnika. Tijekom koncerta izvođena su djela dubrovačkih autora te skladbe glazbenih velikana Bacha i Handela, u povodu 340. obljetnice njihova rođenja.
U sklopu programa prikazan je i dokumentarni film „Svete vjere mučenici – hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola“ scenarista i redatelja Boža Vodopije, konzula savjetnika u Konzulatu Republike Hrvatske u Livnu te nekadašnjeg novinara Hrvatske radiotelevizije.
Program u Skoplju održan je u katedrali Presvetog Srca Isusova, u suradnji sa svećenicima o. Vinkom Maslaćem i o. Tomislavom Rukavinom. Svečanom programu, među ostalima, nazočili su veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Sjevernoj Makedoniji Nives Tiganj i predsjednik Zajednice Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji Josip Tunić.
Hrvatska zajednica na Kosovu je najstarija hrvatska dijaspora i potekla je od starih Dubrovčana koji su do danas sačuvali živu vjeru i hrvatsko ime, unatoč stoljetnom okruženju islamom i pravoslavljem. Prvi spomen Janjeva zabilježen je još 1303. godine. Od oko devet tisuća Hrvata koji su nekada živjeli u Janjevu i okolici, u posljednjem ratnom desetljeću 20. stoljeća ondje ih je ostalo tek oko sto pedeset, dok ih je u Letnici svega dvadesetak. Svi su jako povezani s Katoličkom Crkvom koja je čvrst temelj njihovog opstanka.
Dokumentarni film „Svete vjere mučenici – hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola“ prikazuje život i mučeništvo fra Serafina Glasnovića Kodića iz Janjeva i don Antona Muzića iz Vrnavokola, koji su u Skadru u Albaniji 2016. godine, među trideset i osam albanskih mučenika iz vremena komunizma, proglašeni blaženima, te fra Alojzija Palića, koji je blaženim proglašen 2024. godine u Skadru dekretom o mučeništvu iz mržnje prema vjeri (ex odio fidei). Iz mučeničke krvi blaženika niknula su brojna duhovna zvanja – svećenici, redovnici, redovnice i dvojica biskupa.
U pozdravnom govoru nakon projekcije filma, Vodopija je zahvalio okupljenima, a posebno mostarskom biskupu Petru Paliću, koji ga je poticao na istraživanje i snimanje filma. Istaknuo je i dubrovačku poveznicu – film započinje pjesmom „Do nebesa nek se ori“, koju je skladao isusovac o. Petar Perica, mučenički ubijen 1944. na otočiću Daksi kraj Dubrovnika.
Svečani program za hrvatsku zajednicu održan je u crkvi sv. Nikole u Janjevu, nakon mise. Domaći župnik don Matej Palić zahvalio je u ime svojih župljana Hrvatskoj matici iseljenika na dolasku, održanom programu i želji za budućim susretima. Programu u Janjevu nazočila je i veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Kosovo Danijela Barišić, savjetnik u Veleposlanstvu Mirko Volarević te pripadnici 43. hrvatskog kontingenta u operaciji potpore miru KFOR u Republici Kosovo.
Organizatori i sudionici programa posjetili su i albanski grad Skadar, gdje su se susreli s don Srećkom Franušićem, župnikom župe Gospe od Krunice u Dajču, i sestrom Andrijanom Vojvodić iz zajednice Hram Božji – oboje podrijetlom iz Dubrovačke biskupije. Don Srećko je iz Luke kod Stona, a sestra Andrijana iz Župe dubrovačke. Dubrovčani su ondje prisutni još od 1858. godine, kada je u izgradnji velebne skadarske katedrale sudjelovao tadašnji biskup Lješa i Skadra, Dubrovčanin fra Ljudevit Ćurčija.
U gradu Lješu, u franjevačkoj crkvi i samostanu u kojem se nalazi grob blaženog Serafina Glasnovića Kodića, domaćin je bio svećenik podrijetlom iz Dubrovačke biskupije, don Frano Čivljak, župnik katedrale sv. Nikole u Lješu. Zanimljivo je da upravo u mjestima mučeničkog stradanja hrvatskih blaženika – u Skadru i Lješu – i danas djeluju svećenici iz Hrvatske.
Izvor: Hrvatska matica iseljenika – podružnica Dubrovnik
Fotografije: Željko Tutnjević
