Predavanje „Vela setemana u gradu Korčuli – stoljeća žive vjere, tradicije i umjetnosti“ održao je u srijedu 18. ožujka u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku dr. sc. Damir Tulić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Uime Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije dr. sc. Ivan Viđen na početku je pozdravio okupljene i predstavio predavača te istaknuo kako se ovim predavanjem u sklopu manifestacije Kršćansko lice kulture 2026. željelo dubrovačkoj publici predstaviti Velu setemanu koja je od prošle godine zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. U tom procesu sudjelovao je i dr. Tulić.
Ideja o zaštiti Vele setemane krenula je od korčulanskih vodiča koji su željeli prvenstveno zaštititi pjevanje u tom tjednu koje je specifično, slojevito i vrlo dobro sačuvano, no ideja se dalje razvijala i tako je došlo do zaštite cijele Vele setemane kao kompaktne cjeline u kojoj se isprepliću stoljeća žive vjere, tradicije i umjetnosti, pojasnio je predavač.
Grad Korčula kroz povijest se tako razvijao da je sam po sebi idealno mjesto za održavanje liturgijskih događanja. Kao i Dubrovnik, bio je mjesto koje su posjećivali hodočasnici na putu iz Venecije prema Jeruzalemu te je dr. Tulić predstavio neke rane skice i zapise o Korčuli iz 15. i 16. stoljeća.
Bratovštine su djelovale još od ranog 14. stoljeća, kazao je predavač i objasnio kako su bratovštine postojale i u drugim mjestima u kršćanskom svijetu i po tome Korčula nije posebna. „No što jest specifično jest to da su se one održale do danas“, istaknuo je objašnjavajući njihovo preživljavanje i reorganiziranje kroz povijest. Tvrdoglavo su se očuvale ne odustajući od svojih crkava, oblačenja u tonige i sudjelovanja u procesijama. Danas u Korčuli djeluju tri bratovštine: Svi Sveti (Sasvetani), Sv. Roka (Rokovci) i Blažene Djevice Marije od Utjehe-Pojasa (Mihovilci).
Kroz mnoštvo starih i suvremenih fotografija kao i povijesnih dokumenata dr. Tulić je predstavio neke posebnosti triju očuvanih korčulanskih bratovština, pjesništva na narodnom jeziku, njihovih crkava i kuća, naručivanja umjetničkih djela i procesijskog inventara, dajući kratak pregled crkvene povijesti Korčule koja je u jednom periodu bila biskupija (1300. – 1828./1830.) i imala je ukupno 36 biskupa. To je svakako utjecalo na bogatstvo liturgijskih događanja koja su se obogaćivala, ali i mijenjala pod utjecajem liturgijskih promjena u cijeloj Crkvi.
Među posebnostima korčulanske Vele setemane predavač je istaknuo velike svijeće od voska koje se nose u procesiji i veoma su teške. Sačuvane su neke s početka 17. stoljeća zahvaljujući tome što se mijenjao samo gornji dio svijeće iznad krune koji je izgarao, a donji oslikani dio nije gorio.
Predavač je na kraju proveo okupljene kroz sve dane Velikog tjedna s Uskrsom objašnjavajući ulogu svake bratovštine; one već od Cvjetnice imaju svoj dan kada dolaze u crkvu na kvarantaore (40-satno klanjanje) pjevajući lamentacije, moleći za pokojne i primajući blagoslov. Posebnost Vele setemane je i zavjetna procesija do crkve sv. Liberana na Solinama, koja ide na Veliku srijedu u spomen na Veliku trešnju iz 1667. godine kada je Dubrovnik jako stradao, a Korčula bila pošteđena. Na Veliki petak sve bratovštine zajedno sudjeluju u velikoj procesiji kroz grad u kojoj nose sav raznoliki procesijski inventar. Na Veliku subotu u 4 sata ujutro kreće procesija „priko gora“ u kojoj bratimi bez svećenika obilaze sve crkve i mole na Kristovom grobu koji se napravi u svakoj crkvi. Dojmljivo je i Vazmeno bdijenje tijekom kojeg Sasvetani u crkvu unose kip uskrslog Krista (Redentura) kojega također nose u procesiji na Uskrs kada se blagoslivlja grad.
„Korčulanski Veliki tjedan se unatoč svim izazovima kroz stoljeća uspio održati… Korčulani su našli jednu vrstu niše u kojoj su kroz njegovanje svojih vjerskih tradicija, običaja, žive vjere i umjetnosti, u koju su ulagali i ulažu, uspjeli sačuvati tu dušu“, zaključio je dr. Tulić izrazivši nadu da će se tako nastaviti jer se djeca od malih nogu uključuju u život bratovština po obiteljskoj pripadnosti.
Predavanju su nazočili dubrovački biskup Roko Glasnović, generalni vikar mons. Ivica Pervan te bivši korčulanski župnici don Frano Kuraja i mons. Toma Lučić.
Na predavanju je prikazan i dokumentarni film „Vela setemana u gradu Korčuli“ koji je pomogao publici doživjeti procesije i glavna događanja tog tjedna.
Angelina Tadić
