Sabor Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održao je svoje 72. plenarno zasjedanje od 14. do 16. travnja 2026. godine u sjedištu HBK-a u Zagrebu, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše, priopćilo je Tajništvo HBK-a i prenijela IKA.
Na početku zasjedanja, uz članove HBK-a, sudjelovali su zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, biskup Novoga Mesta Andrej Saje, predsjednik Slovenske biskupske konferencije te delegat Talijanske biskupske konferencije Ignazio Sanna, nadbiskup Oristana u miru. Bili su nazočni i kotorski biskup Mladen Vukšić, srijemski biskup Fabijan Svalina i subotički biskup Ferenc Fazekas.
U svojem pozdravnom govoru predsjednik HBK-a nadbiskup Kutleša istaknuo je da se zasjedanje održava u uskrsnome vremenu u kojemu u Crkvi odzvanja Gospodinov poziv na mir za kojim čeznu svi narodi, osobito stanovnici ratovima ugroženih područja. Pozvao je biskupe da u zajedništvu s papom Lavom XIV. mole za mir u svijetu, a na poseban način na Bliskome istoku i u Ukrajini. Podsjetio je na proslavu nekoliko obljetnica Hrvatske inozemne pastve na kojoj su biskupi sudjelovali dan prije u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Sa zahvalnošću je dodao da nas te obljetnice podsjećaju na vjernost i žrtvu brojnih misionara, redovnika, redovnica i vjernika laika koji su kroz desetljeća pratili naše iseljenike, dijelili s njima radosti i kušnje migracijskih valova te im čuvali i prenosili dar vjere i hrvatski identitet. Nakon predstavljanja glavnih tema zasjedanja zaželio je da zasjedanje bude vrijeme u kojemu će biskupi, u ozračju vazmene radosti, obnoviti svoju raspoloživost Gospodinu i njegovu narodu.
Potom su gosti ukratko prikazali stanje Crkve i društva u svojim zemljama.
U radnom dijelu zasjedanja biskupima je predstavljena prva apostolska pobudnica pape Lava XIV. „Dilexi te“, posvećena jednoj od temeljnih evanđeoskih tema: ljubavi prema siromašnima. Dokument je jedan od programskih tekstova pontifikata pape Lava XIV. Temeljna misao pobudnice jest da ljubav prema siromašnima nije dodatak kršćanstvu, nego jedno od glavnih mjesta susreta s Kristom. Dokument polazi od Isusovih riječi: „Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.“ Istaknuto je kako u siromahu ne susrećemo samo čovjeka kome treba pomoći, nego samoga Gospodina. Upravo zato odnos prema siromašnima ne pripada samo području humanosti ili dobročinstva, nego području vjere i identiteta Crkve. Papa tom pobudnicom želi podsjetiti Crkvu na jednu jednostavnu, ali zahtjevnu istinu: siromašni nisu „drugi“, nego naši; nisu na rubu, nego zauzimaju središnje mjesto na kojem se provjerava vjerodostojnost evanđelja. U svjetlu pobudnice biskupi su promišljali o raznim skupinama u društvu koje su posebno obilježene siromaštvom i rizikom od siromaštva te je istaknuto kako Crkva na razne načine, preko svoje mreže Caritasa, pomaže brojnim osobama u nevolji, poput beskućnika, žrtava obiteljskog nasilja, osoba s invaliditetom, trudnica, majki s malom djecom i umirovljenika.
U nastavku zasjedanja bilo je govora o informatizaciji župne administracije. Istaknuta je važnost suvremenih informacijskih alata i rješenja koja mogu pridonijeti većoj transparentnosti i učinkovitosti župne administracije te uvelike olakšati svakodnevni rad župnika i župnih suradnika.
Na zasjedanju je biskupima predstavljen dosadašnji tijek rada na prijevodu Rimskog misala.
Biskupi su se osvrnuli i na aktualnosti vezane uz Hrvatsku katoličku mrežu koja objedinjuje medije Hrvatske biskupske konferencije: Hrvatski katolički radio, Informativnu katoličku agenciju, kao i odjel novih medija. Ponovno je istaknuta važnost medija u djelu evangelizacije te njihov doprinos prisutnosti Crkve u javnosti. Za novu glavnu urednicu Hrvatske katoličke mreže imenovana je gospođa Diana Tikvić.
Caritasu, kao jednom od temeljnih poslanja Crkve, biskupi su posvetili posebnu pozornost. Hrvatski Caritas na brojnim područjima, u suradnji s mrežom biskupijskih Caritasa, pomaže potrebitima u njihovim konkretnim životnim situacijama. Zbog stalne prilagodbe djelovanja Hrvatskog Caritasa biskupi su na ovom zasjedanju usvojili novi statut te važne ustanove HBK-a.
Biskupi su upoznati i s nastojanjima oko Hrvatskog martirologija kojim Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine već dugi niz godina žele dati doprinos popisivanju svih žrtava nakon Drugog svjetskog rata te tako sačuvati spomen na brojne svjedoke vjere, na što je pozvao sveti Ivan Pavao II.
Na zasjedanju su donesene odluke i o pojedinim mandatima u tijelima HBK-a. Između ostaloga, za novog predsjednika Pravne komisije HBK-a izabran je biskup Marko Kovač. Obnovljen je mandat biskupu Tomislavu Rogiću, predsjedniku Odbora za mlade, biskupu Ranku Vidoviću, predsjedniku Vijeća za pastoral pomoraca i turista, i biskupu Miji Gorskom, predsjedniku Odbora za sredstva društvenih komunikacija. Za člana Biskupske komisije za Hrvatski Caritas imenovan je biskup Marko Medo. Za voditelja Hrvatskog katoličkog biblijskog djela imenovan je izv. prof. dr. Taras Barščevski. Za duhovnika djelatnika u uredima i ustanovama HBK-a imenovan je vlč. Odilon Singbo.
Tijekom zasjedanja predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK-a podnijeli su izvješća o radu od proteklog zasjedanja. U nadolazećem razdoblju predviđeno je održavanje nekoliko važnih događaja: izvanredno zasjedanje HBK-a održat će se 1. lipnja, susret HBK-a s članovima Hrvatske redovničke konferencije planiran je za 2. lipnja, susret hrvatske katoličke mladeži bit će u Požegi 2. i 3. svibnja, a Susret hrvatskih katoličkih obitelji u Osijeku i Aljmašu 19. i 20. rujna. Jesensko redovito 73. zasjedanje HBK-a održat će se od 20. do 22. listopada, navodi se u priopćenju Tajništva HBK-a.