U Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“ Dubrovački muzeji otvorili su u ponedjeljak 30. prosinca izložbu “U čast preslavnom Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCO”. Izložbu je otvorio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Na izložbi, čiji su autori dr. sc. Ivica Martinović i muzejska savjetnica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, prikazana je diplomatska korespondencija Dubrovačke Republike i Svete Stolice koja dokumentira mukotrpni postupak odobrenja nove mise i novoga časoslova sv. Vlaha od 1687. do 1723. godine. Kad dubrovačkim vlastima nije uspjelo postići odobrenje spomenutih liturgijskih tekstova odjednom, one su se poslužile suprotnom taktikom „dio po dio“ i uspjele ishoditi niz dekreta Sv. zbora za obrede: tri čitanja o životu i mučeništvu sv. Vlaha 1690., molitvu u sastavu mise i časoslova 1715., „Vlastitu misu sv. Vlaha“ 1716., tri himna 1718., antifone 1721. i, napokon, cjelovit tekst „Vlastitoga časoslova sv. Vlaha“ 1723. Potom su za biskupovanja dubrovačkoga nadbiskupa Angela Franchija uslijedile još dvije inicijative za uporabu Parčeva časoslova izvan blagdana sv. Vlaha: 1737. i 1746. godine.
“Na osobit način autori izložbe povezali su dva upisa Dubrovnika na popise UNESCO-a: upis Feste sv. Vlaha na popis nematerijalne baštine čovječanstva 2009. i upis Arhiva Dubrovačke Republike na popis ‘Sjećanje svijeta’ 2023. godine. Sretni smo što je i ova izložba plod suradnje s ostalim dubrovačkim institucijama koje su nam posudile građu, a to su Arhiv Dubrovačke biskupije, Arhiv i Knjižnica franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Znanstvena knjižnica Dubrovnik“, kazala je uvodno ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša-Vivek.
“Višedesetljetno nastojanje Kneza i Vijećnikā Dubrovačke Republike da nakon Velike trešnje (1667.) ‘poslom oko novoga časoslova i mise sv. Vlaha našega preslavnoga Obranitelja’ prodube i prošire štovanje dubrovačkoga Parca u Dubrovačkoj Republici, kao čin zahvalnosti što je Dubrovnik opstao nakon Velike trešnje, može se pratiti upravo u arhivskim dokumentima od 1687. do 1746. godine. Izložba dokumentira i tri područja u kojima je napor dubrovačkih vlasti oko štovanja sv. Vlaha najviše odjeknuo: u pobožnostima, hrvatskoj književnosti i glazbi”, istaknuo je autor dr. Martinović, sažimajući svoja dvogodišnja arhivska istraživanja na ovu temu.
“Lik sv. Vlaha prisutan je u svim oblicima dubrovačkoga društvenoga života u 18. stoljeću, a na ovoj je izložbi oprimjeren u likovnim prikazima Grada nakon 1725. godine, kartografiji, numizmatici i na javnim ispravama u području pomorstva, epidemiološke zaštite, državne administracije i konzularne djelatnosti tijekom 18. stoljeća. Gotovo istodobno s odobrenjem ‘Vlastitoga časoslova sv. Vlaha’, Dubrovnik nudi još jednu svoju vizuru: crkvu sv. Ignacija sa zvonikom 1725. godine. Tu novu vizuru ističu dva najranija likovna prikaza Dubrovnika nakon 1725. godine: akvarel uložen u Liber viridis i oltarna pala u crkvi sv. Spasa. Godine 1723., kad je odobren ‘Vlastiti časoslov sv. Vlaha’, Dubrovačka Republika očituje svoju monetarnu moć i osviještenost kujući dukat, s likom sv. Vlaha, a uskoro i talir bradan, nazvan tako po Parčevoj bradi”, dodala je autorica izložbe muzejska savjetnica Michl.
Biskup Glasnović je uvodno podsetio na prošlogodišnju “malu” izložbu “Časoslov sv. Vlaha iz 1723.: uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja” koja je bila glavni poticaj za priređivanje izložbe “U čast preslavnom Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCO”.
“Prošle godine neka mjesta i gradovi izbrisani su sa UNESCO-ove liste svjetske baštine, stoga naša zahvalnost ide autorima i Gradu Dubrovniku koji brinu o dubrovačkoj baštini. Govorimo o Časoslovu, a on je molitva Crkve, po časovima. Časoslov se moli u dijelovima, u pet obroka, a većinom ga mole svećenici, redovnici i redovnice za cijelu Crkvu”, kazao je biskup Glasnović. Referirajući se na taktiku starih Dubrovčana „malo po malo“ (poco a poco) kojom se postupno došlo do odobrenja Časoslova sv. Vlaha iz 1723. godine, kazao je kako mu se „sviđa taj način djelovanja“ te je poručio:
“Ako doživimo neki neuspjeh, opet i uvijek iznova treba pokušavati. Važno je da u našim životima ne prestane komunikacija, odnos s Bogom, ali i međusobno, u zaštiti svih dobara koja nam je Gospodin dao, da se možemo obogatiti i duhovno i kulturno.“
Na otvaranju izložbe “U čast preslavnom Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCO” koja se može pogledati u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“ do 31. ožujka 2025., nazočile su i zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić te pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Dubrovnika dr. sc. Julijana Antić Brautović.
Ovom izložbom Dubrovački muzeji su se još jednom pridružili obilježavanju Godine UNESCO-a u Dubrovniku. Izložba je realizirana u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.
Dumus
