Na Cvjetnicu ili Nedjelju Muke Gospodnje 28. ožujka središnje euharistijsko slavlje u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku predslavio je delegat s ovlastima generalnog vikara Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić, rektor crkve sv. Vlaha u Dubrovniku. Koncelebrirao je don Marin Lučić, katedralni župnik, a asistirao trajni đakon don Tomislav Sikavica. Vjernici su euharistijsko slavlje na Cvjetnicu mogli pratiti i putem interneta (YouTube kanal i Facebook profil Dubrovačke biskupije), te televizijskih i radijskih prijenosa.
Na početku misnog slavlja predvoditelj Katušić je na bočnom oltaru blagoslovio maslinove grančice i palme, a potom je katedralni zbor u smanjenom sastavu pod vodstvom Maje Marušić te dvoje solista na oltaru župnik Lučić i pjevač Zvonimir Cetinić pjevali Muku po Marku.
U propovijedi je rektor Katušić istaknuo kako postoje mnogi važni događaji u našim osobnim životima kojih se sjećamo, događaji u našoj povijesti i povijesti naroda koje prenosimo i koji su nas obilježili, no ni jedan događaj u povijesti nije tako obilježio čovječanstvo kao što je događaj izdaje i ubojstva Isusa iz Nazareta. Događaj Isusove izdaje, muke, smrti i na koncu uskrsnuća, dramatično je opisan u evanđeljima, ali u tom izvještaju pronalazimo i povijest ljudske zavisti, ljudskih interesa, povijest nasilja, povijest osude i smrti nevinoga. “Nažalost, kada o tome razmišljamo prepoznajemo da nema ničeg posebnog u tome, naša povijest je prepuna toga: zavisiti, osude, nasilja i smrti nedužnih. Ono što je osobito u izvještaju koji smo slušali, ono što je obilježilo čovječanstvo i naše osobne živote, svijet u kojem živimo, jest kako se Isus iz Nazareta, dok prolazi posljednje trenutke života, s time nosi”, rekao je propovjednik dodavši kako je ključan trenutak koji Isus prije muke provodi u molitvi.
Isus je sa sobom poveo najbliže ljude i povukao se u osamu, u molitvu sa svojim Ocem te mu zavapio da ga, ako je moguće, mimoiđe ta čaša, ali neka ne bude njegova volja, već Očeva volja. “S pravom se možemo zapitati danas koja se to Očeva volja ispunila na kraju. Je li Otac htio da Isus bude ubijen, da ga na neki način žrtvuje? Duboko vjerujemo i Crkva nas uči da Očeva volja nije smrt, nije oduzimanje, nego davanje života. Očeva volja koja je opisana u cijelom evanđelju, a koja se opisuje i u cijelom izvještaju o muci, smrti i uskrsnuću, jest to da Bog poziva Krista, poziva Isusa, da ono što je propovijedao, što od početka navješćuje, a to je ljubav do kraja, prihvaćanje čovjeka unatoč svim njegovim slabostima, da to treba živjeti i unatoč patnji i križu. Otac poziva Sina da uzme svoj križ, da bude spreman prihvatiti i križ i patnju, ali ne odustati od ljubavi prema čovjeku. Isus to čini i zato Isus govori učenicima, prepoznajući njihove i naše slabosti: Svi ćete se o mene sablazniti, svi ćete me u jednom trenutku napustiti, a ja ću ipak ići pred vama u Galileju, ja ću vas i u svojoj smrti prihvatiti, neću vas odbaciti. Zato kada slušamo izvještaj o uskrsnuću, ne slušamo izvještaj o osveti i osudi, nego izvještaj o ljubavi. Ono što nam donosi kršćanstvo, ono čime pokušava obilježiti ljudsku povijest, ono na što nas poziva jest da ta ljubav ide do kraja, prema svakome, i onima najdaljima, uključujući i neprijatelje, i da ide i pod cijenu naše patnje i križa”, rekao je predvoditelj Katušić.
Dodao je i kako se nalazimo u svetom vremenu u kojem ćemo na sličan način kao i danas pokušati uroniti u otajstvo Kristove muke i ljubavi prema nama, no i ove godine nalazimo se u specifičnim okolnostima koje nam onemogućuju da se okupimo na misu i obrede Velikog tjedna kako smo naučili do sada. “Te okolnosti nas pozivaju na patnju i da uzmemo svoj križ, no pozivaju nas i da stavimo ljubav na prvo mjesto, poput Krista koji je stavio ljubav prema čovjeku ispred svoga dobra, ispred vlastitih interesa, koji je stavio ljubav prema čovjeku pod cijenu vlastite patnje. Neka nam Kristov primjer i ovo sveto vrijeme bude poticaj da ga u tome nasljedujemo, da budemo spremni na vlastite žrtve, da budemo spremni i sami se odreći onoga na što smo naučili, a sve to radi ljubavi prema bližnjemu”, zaključio je Katušić.
Nakon mise započelo je 40-satno klanjanje u katedrali pred Presvetim Oltarskim Sakramentom koji će biti izložen u nedjelju do večernje mise, te u ponedjeljak i utorak od jutarnje do večernje mise. Vjernici mogu doći tijekom ta tri dana i zadržati se u osobnoj molitvi poštujući epidemiološke mjere. Katedrali župnik obavijestio je vjernike o tome kada i gdje u gradskim crkvama mogu pristupiti sakramentu pomirenja.
Tea Kuzek
Fotografije: Angelina Tadić
