U ponedjeljak 3. travnja, nakon cjelodnevnog druženja s učenicima Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića i Gimnazije Dubrovnik, u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku prof. dr. sc. Vuko Brigljević s Instituta Ruđera Boškovića održao je popularno-znanstveno predavanje na temu „Što ima novo na CERN-u: od Higgsovog bozona do potrage za tamnom tvari“.
Na njegovu inicijativu, uz suradnju sa znanstvenicima s Instituta, već četvrti put za redom dubrovački srednjoškolci su imali priliku provesti dan poput svjetskih znanstvenika analizirajući stvarne podatke prikupljene na najvećem i najsnažnijem akceleratoru na svijetu ‘Large Hadron Collider’ smještenom u Europskom laboratoriju za fiziku elementarnih čestica (CERN). Aktivnosti su se održavale u prostorijama Sveučilišta u sklopu jedinstvenog programa CERN-a ‘Međunarodnog nastavnog dana za mlade istraživače’ koji se ove godine obilježava diljem svijeta i u kojem sudjeluje preko 10000 srednjoškolaca iz 40 zemalja.
Na kraju znanstvenog dana prof. Brigljević je predstavio dosadašnja dostignuća u CERN- u i pokušao dati odgovor na mnoga pitanja, od Big banga do tamne materije. Akcelerator LHC fizičari koriste za proučavanje najelementarnije građe materije, a istraživanja na CERN-u znatno unaprijeđuju i produbljuju naše razumijevanje subatomskog svijeta i razumijevanje razvoja svemira, kazao je, uz ostalo, dr. Brigljević. Od 2015. LHC ponovo radi ali na još većoj energiji, a rezultati istraživanja na CERN-u se prate s velikom pažnjom ne samo od strane fizičara već i široke javnosti. Došlo se do novih saznanja, poput da sve galaksije koje poznajemo, a koje su sačinjene od nama poznatih tvari, čine samo 5% svemira. Ostatak je tamna tvar i tamna energija o kojoj ne znamo skoro ništa.
Prof. Brigljević je predavanje započeo s najljepšom slikom ikad za znanstvenike „koja malo čudno izgleda ali nakon studiranja fizike je savršeno razumijete“. Riječ je o formuli koja objašnjava fundamentalne čestice i sile u svemiru (slabu, jaku, elektromagnetnu i gravitacijsku) i koja objašnjava sve fizikalne zakone.
U predavanju prof. Brigljević se osvrnuo na par pitanja koja ga muče i na koje fizika ne daje u potpunosti odgovore. Jedno od njih je „Zašto razumijemo svijet oko nas?“, odkud ta elegancija koja se krije u jednadžbama, i gdje fizika ne daje odgovor zašto je svijet duboko razuman. Kao da je svijet podešen baš za nas, iako u prirodi ima stvari koje bi mogle biti drukčije, poput mase elektrona ili vrijednosti pojedinih sila. I svaki put ako se pokuša sagledati kakav bi svijet bio da samo malo promijenimo fizikalne zakone, gotovo uvijek se dođe do slike svijeta koji ne bi dopuštao život.
Ponovo se vraćajući na jednadžbu, prof. Brigljević se zapitao „da ako imamo konačne jednadžbe, zašto imamo svijet koji one opisuju?“. Citirajući S. Hawkinga „ Što je to da udiše vatru jednadžbama?“, još jednom je zaključio da niti tu fizika ne daje odgovor. Iako skeptičan, ne isključuje da je formula dovoljna za objasniti život ali može li objasniti i cijelu ljudsku stvarnost. I je li stvarnost samo ovaj naš svemir, ili je tu riječ o multiverzu, tj. o puno svemira od kojih smo mi samo jedan od njih je samo jedno od pitanja na koje će buduće generacije pokušati naći odgovor.
Na kraju je profesor zaključio da su, uz razvoj tehnologije, ključni element u pronalaženju odgovora ljudi, a jedan od njih se možda krije i među današnjim učesnicima Masterclassesa. Ljudi koji će moći pronaći neke odgovore kao što ih je u svoje vrijeme pronašao Dubrovčanin Ruđer Bošković.
Dr.sc. Marlena Ćukteraš
Fotografije: Nikša Sentić