Drugi dan skupa „Okoliš naš svagdašnji. Kršćani i ekologija“ održan je u nedjelju, 4. listopada u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Dok je prvoga dana naglasak stavljen na vode, drugoga dana predavanja su bila o Jadranskom moru i njegovoj zaštiti. Predstavljena je izjava u obliku pisma sudionicima 42. plenarne sjednice Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koji 5. listopada počinje u Dubrovniku te je, na blagdan sv. Franje Asiškog, zaštitnika prirode i ekologa, slavljena misa u crkvi Male braće.
Predavači na drugom danu skupa bili su: doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić, prof. dr. sc. Nenad Jasprica, dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Tonći Tadić.
Strane vrste u Jadranskom moru
„Bioraznolikost u Jadranskom moru: naši ekološki tragovi“, bio je naslov predavanja dr. Bratoš Cetinić, profesorice na dubrovačkom sveučilištu. Bioraznolikost Jadranskog mora je posljedica njegovog jedinstvenog položaja i velikog broja različitih staništa te predstavlja ključ prilagodbe živih organizama na promjene uvjeta u ekosustavu. Istaknula je kako Jadransko more ima najviše endema u Sredozemlju, a poremećaj bilo koje karike u ekosustavu vodi do poremećaja njegove ravnoteže. Podrobnije je govorila o nekim stranim vrstama koje su raznim putevima došle u Jadran te o posljedicama koje su se dogodile. Održiv pristup jadranskom ekosustavu moguć je u suglasju svih korisnika prirodnih bogatstava, pri čemu je nužno educirati javnost i omogućiti dostupnost rezultata znanstvenih istraživanja.
Utjecaj kopna na more
Tema izlaganja dr. Jasprice bila je „Važnost poznavanja interakcije kopna i mora u planiranju i korištenju prirodnih resursa: primjeri u južnom Jadranu“. Biološki najproduktivniji ekosustavi na Zemlji nalaze se uz obale kontinenata, kazao je predavač, a tamo se nalaze i rezerve strateških minerala, nafte i plina, kao i drugih neživih resursa. Obalna zona, također, obuhvaća glavna čvorišta globalnog transporta i trgovine te bez premca ima mogućnosti za razvoj turizma i rekreaciju, ribarstvo i akvakulturu.
Te aktivnosti uzrokuju poremećaje obalnih staništa poput primjerice pretjeranog izlova ribe koji uklanja većinu velikih vrsta na vrhu hranidbenog lanca ili dospijevanja otpadnih voda iz urbanih središta i/ili s poljoprivrednih površina u priobalne vode. S druge strane, raspodjela bioloških vrsta i uvjeti na njihovim staništima određeni su ekološkim čimbenicima koji nisu ovisni o položaju političkih granica, npr. općina, država itd., što znači da gospodarske aktivnosti susjednih zemalja mogu utjecati na stanje ekosustava u Hrvatskoj. Zato je šire poznavanje utjecaja kopna na more, i obrnuto, važno u planiranju uporabe prirodnih resursa.
Predavač je zatim dao primjere međusobne ovisnosti kopna i mora te njihov utjecaj na žive resurse u obalnoj zoni na nekoliko točaka u južnom Jadranu: u delti Neretve, Malostonskom zaljevu, estuariju Omble i Župskom zaljevu.
Dr. Jasprica je kratko predstavio i Institut za more i priobalje koji se u svom djelovanju većinom bavi planktonskim organizmima, a od 2006. godine član je UNIDU-a.
Države se potiče da šire svoju jurisdikciju preko teritorijalnog mora
Dr. Šimac je okupljene upoznao s „Međunarodnom i europskom pravnom zaštitom mora“. Dao je prikaz poznatih i manje znanih aspekata mora i oceana, te se zadržao na karakteristikama hrvatskog dijela Jadranskog mora, odnosno primorskoj i pomorskoj dimenziji Republike Hrvatske, prometu i onečišćenosti Jadrana, ali i, općenito, mora u svijetu, kao i biološkom siromašenju Jadranskog mora.
Objasnio je tri značajna aspekta međunarodno-pravne zaštite mora: pravo na „isključivi gospodarski pojas“, zatim institut „posebno osjetljivih morskih područja“, te međunarodnu konvenciju o balastnim vodama i talozima. Također je prikazao nastanak i razvoj politike Europske unije u odnosu na more, od ribarske politike, pa do nastanka Strategije i pomorske politike EU, kao i mjera zaštite mora u smislu sigurnosti brodova i plovidbe. Kazao je kako „ustav mora“ odnosno Međunarodna konvencija o pravu mora ratificirana od OUN 1982. godine, potiče države da prošire svoju jurisdikciju preko svog teritorijalnog mora, jer oko 60%-70% otvorenih mora nema nikakvu zaštitu i postala su mjesta koja se zagađuju i propadaju. U svemu je dao poseban naglasak na hrvatske mogućnosti i potrebe.
Predavač je u zaključku istaknuo konstatacije i pitanja koja se tiču građanskih i etičkih dvojbi, te imperative teme mora i njegova prirodnog okoliša.
Nikako do prave zaštite Jadranskoga mora
Dr. Tadić je održao predavanje: „Hrvatska ne/zaštita Jadrana, od ‘isključivog pojasa’ i ZERP-a do bušenje podmorja“. Podsjetio je da je još 1994. godine Hrvatski Sabor dopunom Pomorskog zakonika i ratifikacijom Konvencije UN o pravu mora omogućio proglašenje hrvatskog gospodarskog pojasa u Jadranu, odnosno uspostavu međunarodnih mehanizama zaštite mora.
Istaknuo je kako niti jedna hrvatska vlada do danas to nije učinila jer su smatrale da bi to narušilo ugled Hrvatske u EU i dobrosusjedske odnose na Jadranu. Također, do danas nije aktivirana ni na članice EU primijenjena makar ekološka komponenta ZERP-a, imitacije gospodarskog pojasa, unatoč tome što je Europska komisija u srpnju 2013. sve mediteranske članice EU pozvala da to učine. Dr. Tadić dao je pregled svih aktivnosti koje su se poduzimale u posljednjih 14 godina da se Jadran odgovorno zaštiti, ali što nije urodilo plodom.
Nastavak ovako neodgovornog odnosa prema moru ogleda se u lakomislenoj odluci o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranu, o čemu je predavač također podrobnije govorio prikazavši sliku hrvatskih i talijanskih bušotina u Jadranu, ali i kretanje struja koje utječu na zagađenje hrvatske strane mora. Ocijenio je i kako ne postoji jasna vizija gospodarskih učinaka na razvoj hrvatskoj gospodarstva i kad bi došlo do pronalaska nafte.
Moderator drugog dana skupa bio je fra Bože Vuleta iz Franjevačkog instituta za kulturu mira.
Pismo sa skupa: dobrodošlica, podrška i očekivanja
Na završetku skupa Pismo dobrodošlice i potpore radu „Međuvladinog panela skupine stručnjaka o evoluciji klime“ (GIEC/IPCC) koji se u Dubrovniku održava od 5. do 8. listopada pročitao je, uime svih predavača koji su ga potpisali, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.
U pismu se, uz ostalo, izriče dobrodošlica sudionicima Panela, predstavnicima više od 190 zemalja svijeta, i želja za plodnim radom, „kako bi na Konferenciji u Parizu doista došlo do novoga svjetskog sporazuma kojim bi se zaustavio opasni trend prekomjernoga zagrijavanja Zemljine atmosfere, otklonili ili znatno umanjili uzroci toga procesa i sanirale dosadašnje štetne posljedice“.
Sudionike Panela se također upoznalo s radom skupa s kojeg je pismo poslano, te je istaknuto kako skup, poučen iskustvom katastrofa u razvijenim i urednim državama, očekuje „da se Jadransko more proglasi ‘posebno osjetljivim morskim područjem; da se međunarodna Konvencija o balastnim vodama što prije počne primjenjivati; da jadranske priobalne države prošire svoju jurisdikciju i tako zaštite cjelinu Jadranskoga mora te da se obustave istraživanja i eksploatacija ugljikovodika, posebno nafte“.
Da nam je Bog na prvom mjestu…
Skup je završio euharistijskim slavljem u crkvi Male braće u Dubrovniku koje je predvodio , predsjednik Komisije HBK “Iustitia et pax” bjelovarsko- križevački biskup Vjekoslav Huzjak.
U propovijedi je biskup Huzjak govorio o važnosti Božje Riječi koju je sv. Franjo živio u svom životu te potaknuo sve da dopuste da ta ista Riječ uđe u njihove živote i promjeni ih. Osvrnuo se na održani skup na kojem su znanstvenici razmišljali o zaštiti naše planete te istaknuo da, kad bi se svi poštivali Boga i bližnjega, a potom i sva Božja stvorenja, ne bi niti trebalo govoriti o ekologiji. No, neke činjenice pokazuju kako smo kao čovječanstvo ogrezli u nepravdi i neljubavi te koliko je nebrige ljudi za okoliš. Sv. Franjo nas svojim životom uči i potiče na otvaranje srca Bogu, pa će se onda sve druge stvari mijenjati, poručio je biskup Huzjak.
Skup „Okoliš naš svagdašnji – Kršćani i ekologija“ organizirali su Dubrovačka biskupija i Franjevački institut za kulturu mira iz Splita.
Angelina Tadić