Skupina hodočasnička s područja Dubrovačke biskupije sudjelovala je od 15. do 17. studenog na biskupijskom hodočašću u Albaniju i na Kosovo kako bi u Skadru bili dio svečanog euharistijskog slavlja beatifikacije novog hrvatskog blaženika fra Alojzija Palića. Duhovni voditelj hodočašća bio je generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan.
S hodočasničkim blagoslovom Gospe od Milosrđa
Na hodočašće su krenuli u petak 15. studenog u ranim jutarnjim satima iz Biskupijskog svetišta Gospe od Milosrđa u Dubrovniku, gdje su primili hodočasnički blagoslov. Po dolasku u Skadar, jedan od najstarijih gradova u južnoj Europi kojeg su osnovali Iliri, hodočasnici su imali vremena obići neke znamenitosti, a zatim su se uputili u Lješ gdje su slavili misu u franjevačkoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije. U toj crkvi se nalaze posmrtni ostaci još jednog hrvatskog blaženika, fra Serafina Kodića Glasnovića te su se hodočasnici imali prigodu pomoliti na njegovom grobu. Misu je predvodio generalni vikar Pervan koji je u propovijedi podsjetio hodočasnike na kršćansko razumijevanje mučeništva koje podrazumijeva ljubav prema Bogu. Povezao je to s Kristovom žrtvom te pojasnio vjernicima kako i oni svojim životom i žrtvom za svoje najbliže svjedoče Boga na svom području djelovanja.
Beatifikacija u Skadru
Drugog dana hodočasnici su sudjelovali na misi beatifikacije koju je u katedrali sv. Stjepana prvomučenika u Skadru predovodio prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro. Uz proglašenje blaženim fra Alojzija Palića, franjevca iz Reda Male braće, rodom iz Janjeva na Kosovu, koji je ubijen iz mržnje prema vjeri 7. ožujka 1913. godine, blaženim je proglašen i dijecezanski svećenik don Ivan Gazula, rođen 26. ožujka 1893. u Dajçu u Zadrimi (Albanija), a ubijen 5. ožujka 1927. u Skadru.
Na misnome slavlju pročitano je Apostolsko pismo pape Franje za beatifikaciju dvojice mučenika, u kojem se, uz ostalo, navodi da se od sada spomendan bl. Alojzija Palića može slaviti svake godine 20. siječanja, a spomendan bl. Ivana Gazule 5. ožujka, kako je to određeno kanonskim propisima.
Kardinal Semeraro je u homiliji istaknuo da su dvojica blaženika činila dobro, a bila su oklevetana i osuđena lažima. „Tako se dogodilo s fra Alojzijem čija priča seže još u vrijeme Prvog balkanskog rata, kada su u župi Peć, gdje je obnašao svoju službu, okupatori Crne Gore, saveznice Srbije, provodili represivnu politiku protiv etničkog albanskog stanovništva, posebno čineći nasilja i ubojstva. Hodajući prema mjestu mučeništva, rekao je: ‘O Isuse, neka ti bude za ljubav’. Ubojstvo blaženog Ivana također je bilo motivirano lažima, a podrijetlo njegovog ubojstva bilo je lažno suđenje: osuđen je na temelju lažnih optužbi i zatim je obješen na periferiji Skadra, u području zvanom ‘Fushë druve’. On je, poput Isusa, ‘mučenika’ par excellence i ‘vjernog svjedoka’ (Otk 1,5), umro opraštajući svojim ubojicama“, rekao je kardinal Semeraro.
Na misnome slavlju koncelebrirao je i dubrovački biskup Roko Glasnović, više biskupa i nadbiskupa među kojima su bili mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić i vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić kao i brojni svećenici i redovnici. Redovnice iz više redovničkih zajednica također su sudjelovale na slavlju, a uz domaće vjernike na svečanost beatifikacije stigli su također vjernici iz Janjeva kao i Janjevci koji žive u Hrvatskoj. Iz Dubrovačke biskupije na beatifikaciju je stigla još jedna skupina vjernika iz Cavtata s dekanom don Matom Karamatićem, koji su se istog dana vratili svojim domovima.
U izjavi za Hrvatski katolički radio nakon beatifikacije biskup Palić istaknuo je da je to veliki događaj prvo za Katoličku Crkvu jer se svaki svetac i blaženik uzima iz određenoga naroda i stavlja kao uzor cijeloj Crkvi. A, prema njegovim riječima, ovo je posebna radost za hrvatski narod jer je fra Alojzije Palić rođen u Janjevu, maloj hrvatskoj dijaspori, i po svome životu i iskrenom svjedočenju za Krista i mučeništvu stavljen je kao uzor svim vjernicima. Kao posebno dirljiv trenutak na beatifikaciji generalni vikar Pervan istaknuo je skidanje platna sa slika novih blaženika, pred koje su došli mladi u narodnim nošnjama i s upaljenim svijećama i cvijećem. Uz riječi zahvale mjesnog nadbiskupa Angela Massafre, na kraju mise okupljenima se uime Hrvata zahvalio biskup Palić koji je pozvao sve hrvatske hodočasnike da se nakon mise zajedno pomole i naprave zajedničku fotografiju.
U katedrali je navečer održan koncert na kojem su nastupili glazbeni orkestar grada Aradeo (Italija) i skadarski puhački orkestar. Uoči beatifikacije u petak 15. studenoga u crkvi sv. Franje u Gjuhadolu organizirano je molitveno bdijenje. Misa zahvalnica za proglašenje blaženim fra Alojzija Palića i don Ivana Gazule slavila se u nedjelju 17. studenoga i u skadarskoj katedrali.
Nakon objeda dubrovački hodočasnici krenuli su prema glavnom gradu Kosova, Prištini, gdje su prespavali i u slobodno vrijeme se upoznali s gradom.
Misa zahvalnica u Janjevu
Dubrovački hodočasnici u nedjelju 16. studenog sudjelovali su na zahvalnom euharistijskom slavlju u crkvi sv. Nikole u Janjevu, rodnom mjestu novoga hrvatskog blaženika, koje je predvodio dubrovački biskup Roko Glasnović, a propovijedao je mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić uz koncelebraciju dvadesetak svećenika pristiglih s hodočasnicima s raznih strana.
Tumačeći evanđelje biskup Palić potaknuo je vjernike da budu svjedoci vjere, da svjedoče Božju ljubav, ali ne nasilno nego tiho, blago, dostojanstveno i jasno te da budu spremni obrazložiti nadu koju nose u sebi.
Za sve hodočasnike župnik don Matej Palić s vjernicima priredio je domjenak na kojem se nastavilo druženje i upoznavanje u radosti zbog novog hrvatskog blaženika.
Ovo hodočašće je organizirala Dubrovačka biskupija u suradnji s agencijom Divine Dubrovnik Travel.
Životopis novog blaženika
Sluga Božji fra Alojzije Palić, koji će u subotu 16. studenog biti proglašen blaženikom Katoličke Crkve, hrvatski je svećenik s Kosova, franjevac i mučenik koji je ubijen u vrijeme Prvog balkanskog rata jer se suprotstavio prisilnom pokrštavanju muslimana od strane pravoslavnih. Umro je s 35 godina života, 17 godina redovništva i 10 godina svećeništva.
Rođen je 14. travnja 1878. u Janjevu kao Matej, sin Tome Palića i Pauline rođene Đurić. U franjevački red stupio je 23. rujna 1896. i dobio redovničko ime Alojzije. Studij filozofije završio je u Skadru (sjeverozapadna Albanija), a teološki studij u talijanskim gradovima Bologni i Parmi. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca 1901. godine, a za svećenika je zaređen 20. travnja 1902. u Parmi. Nakon završetka studija vratio se u zavičaj.
Djelovao je kao župnik, od 1907. u Bazu (sjeverna Albanija) i Đakovici (albanski Gjakova, zapadno Kosovo), a od 1911. do 1913. u Peći (Peja) i Glođanama (Gllogjan). U vrijeme njegovog stradanja bjesnio je Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) koji je bio vođen radi podjele europskog dijela oslabljenog Osmanskog Carstva. S jedne strane bili su Srbija, Bugarska, Grčka i Crna Gora okupljeni u balkanski savez, a na drugoj Osmansko carstvo (Turska). Velike europske sile su također branile svoje interese. U vrijeme bitaka i primirja učinjeni su brojni zločini. Kao župnik u Glođanama fra Alojzije Palić (albanski Luigj Paliqi) suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u okolnim selima, od strane pravoslavaca. Zbog toga je uhićen za vrijeme obavljanja uskrsne ispovijedi na katoličkom groblju. Prvo su ga odveli u Peć, a potom je nekoliko dana proveo u zatvoru u Đakovici. Tamo su ga tukli i mučili. Kad se vraćao u svoju župu, crnogorski vojnici zaustavili su ga 7. ožujka 1913. na putu, blizu sela Janosh. Tražili su od njega da se odrekne svoje katoličke vjere i franjevačkog reda te da prijeđe na pravoslavlje. Kad je on to odbio, skinuli su s njega franjevački habit i ustrijelili ga s pet puščanih hitaca. Vjernost Kristu Gospodinu i njegovoj Crkvi potvrdio je svojom mučeničkom krvlju. Tijelo mu je odmah pokopano na istom mjestu. Nakon nekoliko tjedana pronađeno je njegovo neraspadnuto tijelo i preneseno u crkvu u Zjum (Zym, jugozapadno Kosovo).
Postupak za beatifikaciju fra Alojzija Palića započeo je u Skadarskoj biskupiji 10. studenog 2002. godine, zajedno s 40 mučenika ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri, u razdoblju od 1913. do 1974. O životu fra Alojzija Palića snimljen je 2016. dokumentarni film „Svete vjere mučenici: hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola“ redatelja i scenarista Bože Vodopije. Dva kosovska Hrvata, svećenici fra Serafin Kodić Glasnović iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola, proglašeni su blaženima 5. studenoga 2016. u Skadru.
Molitva blaženom fra Alojziju Paliću
Gospodine Bože, ti si blaženoga fra Alojzija pozvao da ti služi kao svećenik u savršenstvu redovničkoga života. On je ljubav i vjernost prema tebi posvjedočio mučeničkom krvlju. Daj da sveta Crkva ovoga tvoga blaženika ubroji među svete tvoje da i mi po njegovu zagovoru postignemo milost za koju te molimo (…) i vječno spasenje. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
A.T.
Fotografije: hodočasnici i snimke zaslona
