Članovi molitvenih zajednica, duhovnih pokreta i crkvenih društava s područja Dubrovačke biskupije okupili su se na Duhovski ponedjeljak, 5. lipnja, u Dubrovniku na zajedničkoj molitvi krunice, misnom slavlju i prigodnom predavanju. Ovo je prvi put da se njihov susret događa u vremenu nakon svetkovine Duhova uz malo širi program. Susret je započeo liturgijskim događanjima u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike, a nastavljen je u dvorani sv. Ivana Pavla II.
Koncelebrirano misno slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, pjevao je zbor mladih iz župe Svetog Spasa iz Mokošice, a na kraju mise izmoljena je „Molitva Mariji, Majci Crkve“, čiji se blagdan taj dan slavio.
Različitost i jedinstvo Crkve
U propovijedi je biskup Uzinić rekao kako svetkovinu Duhova u čijem ozračju se događa ovaj susret ne slavimo samo kao rođendan Crkve nego je promatramo i slavimo kao rođendan svake pojedine zajednice u Crkvi, svakog pokreta, svake molitvene skupine. „Svi u tom Duhu Svetome i njegovom izlijevanju na Crkvu vidimo svoj izvor, svoj početak. Duh Sveti je djelovao u onima koji su u početcima svake molitvene zajednice, svakog pokreta, ali on je djelovao i djeluje i u svakom od vas, u onom trenutku u kojem vas je potaknuo da se pridružite molitvenoj zajednici, pokretu, društvu. Zahvaljujući tom Duhu Svetome smo večeras ovdje okupljeni u zajedništvu s apostolima, ženama, majkom Isusovom i njegovom braćom, u zajedništvu jednih s drugima, u zajedništvu sa mnom, vašim biskupom, s vašim svećenicima, ali i u međusobnoj povezanosti“, kazao je biskup. Povezujući to s mišlju sv. Augustina o raju u kojem postoji različito cvijeće koje predstavlja različite vrste osoba biskup je dodao kako je „večeras ovdje u katedrali jedan prekrasan vrt s različitim cvjetovima“. „Svaki taj cvijet ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Svaki miriše na svoj poseban način i svaki izgleda posebno, no koliko ti naši posebni cvjetovi lijepo izgledaju kad se ujedine u jedan veliki buket. Doista je to večeras jedan veliki buket različitih cvjetova. Ima onih starih, prokušanih sorti u bratstvima, bratovštinama, trećim redovima, ali ima i toliko novih iskustava, novih poticaja kroz molitvene zajednice i puteve, ima toliko toga lijepog.“
Kazao je i kako vjeruje da se svatko od članova uključenjem u pokret ili zajednicu osjetio još bolje u svom kršćanskom životu koji je do tada bio dobar, ali je sada postao još bolji i kvalitetniji. „Hvala Bogu da je to tako“, kazao je biskup i nastavio: „I to je također ono što Duh Sveti čini, to je ona radost koja vas ispunja po tom vašem specifičnom načinu življenja kršćanstva.“
Marija, Majka Crkve, kao model i uzor života
Kao poseban cvijet u tom vrtu različitosti, ali i jedinstva u Crkvi, biskup je istaknuo Blaženu Djevicu Mariju koju svi redovi, zajednice, putovi prepoznaju ne samo kao zagovornicu nego kao poseban model i uzor života. U njoj i njezinom načinu života u otvorenosti Duhu Svetome i njegovim darovima, u otvorenosti onom poslanju koje je Bog imao s njom, ali i u onom poslanju koje Bog ima s njima, kršćani u njoj trebaju gledati primjer i uzor suobličujući se u konačnici samom Isusu Kristu, jer se ona svojim životom njemu suobličila.
Iz života Majke Božje biskup je za ovu prigodu izdvojio dva trenutka: prvi koji se tiče njezinog odnosa s Duhom Svetim i drugi koji se tiče toga da je Marija prepoznavala potrebe bližnjih.
„Utjelovljenjem se Bog utjelovio u njezin svijet, ali i u naš svijet“, kazao je biskup te nastavio: „Bog se svakom od nas obraća s istom zamolbom da dozvolimo njemu da se – u otvorenosti Duhu Svetomu kroz različite pokrete, družbe i molitvene zajednice, ali i u svom osobnom životu – utjelovi najprije u nama, a onda po nama utjelovi i u ovaj svijet. Da Bog u nama i po nama, po onom što činimo, bude prisutan u ovom svijetu“, objasnio je biskup.
Ono što se nakon toga treba i može dogoditi, a što se dogodilo Mariji – i što se treba dogoditi svakoj zajednici i pojedincu koji su uključeni bez obzira o kojoj se zajednici ili pokretu radi – je jedan drukčiji pogled na stvarnost, „pogled koji primjećuje kad vina nema i ne ostaje samo na toj konstataciji nego u sili Duha Svetoga o tome govori Bogu i govori bližnjima, te tako mijenja stvarnost.“ To je činila Marija, a „to je ono što ja od vaših zajednica, pokreta i vas očekujem u ovoj dubrovačkoj Crkvi, da – nakon što se Bog u vama i po vama i po vašoj uključenosti u konkretne zajednice utjelovio i utjelovljuje u ovaj svijet – da se on utjelovi u vaš konkretni život“, poručio je biskup Uzinić članovima zajednica u biskupiji. Dodao je i da kad budu imali taj drukčiji pogled kojim primjećuju potrebe bližnjih da onda upute svoju molitvu Bogu ali i da ljudima govore o tim potrebama, baš poput Marije. Da onda omoguće da se to „novo vino“ koje je od njih učinilo prekrasne cvjetove ponudi i drugima da i drugi mogu vidjeti ne samo vino nego i druge u potrebi. A sve to poštujući se u različitosti, poštujući se u bogatstvu karizmi darova Duha Svetoga.
Predstavljen dokument „Iuvenescit Ecclesia“
Biskupijski delegat za molitvene zajednice, duhovne pokrete i crkvena društva don Ivica Pervan predstavio je članovima molitvenih zajednica dokument Kongregacija za nauk vjere „Iuvenescit Ecclesia“, koji je objavljen prošle godine. Kongregacija za nauk vjere ovim je dokumentom htjela, u svjetlu odnosa između hijerarhijskih i karizmatskih darova, istaknuti one teološke i ekleziološke elemente čije razumijevanje može pomoći sudjelovanju novih udruga u zajedništvu i poslanju Crkve. U dokumentu su predstavljeni neki ključni elementi učenja o karizmama u Novom zavjetu kao i razmišljanje učiteljstva o tim novim stvarnostima. Na temelju određenih načela sistematske teologije u dokumentu su predstavljeni prepoznatljivi elementi hijerarhijskih i karizmatskih darova zajedno s nekim kriterijima za razlučivanje novih crkvenih udruga. Predavač je nabrojio i objasnio te kriterije: prvenstvo poziva svakoga kršćanina na svetost, predana zauzetost za misijsko širenje Evanđelja, ispovijedanje katoličke vjere, svjedočanstvo stvarnoga zajedništva s cijelom Crkvom, priznavanje i poštivanje uzajamne komplementarnosti ostalih karizmatskih sastojnica u Crkvi, prihvaćanje trenutka kušnje i razlučivanja karizmi, prisutnost duhovnih plodova te socijalna dimenzija evangelizacije. Posebice je istaknuo važnost duhovnih plodova jer se po plodovima prepoznaje je li neka zajednica djelo Duha Svetoga.
Biskupijski delegat Pervan na kraju je preporučio okupljenima i voditeljima zajednica da dokument „Iuvenescit Ecclesia“ čitaju po poglavljima na više svojih susreta i tako se još bolje upoznaju s njime, kako bi onda karizmu i poslanje zajednice živjeli u što boljoj povezanosti s Crkvom.
Na području Dubrovačke biskupije postoji više molitvenih zajednica i pokreta koje u većini čine vjernici laici. To su: „Dva srca“, „Effatha“, „Marija i Marta“, zajednica Krvi Kristove, zajednice Marije Propetog Petković, župne molitvene zajednice u Orebiću, Lumbardi, Korčuli i nekim drugim župama, zatim Schönstattski pokret i Neokatekumenski put koji imaju više svojih krugova i zajednica pri različitim župama. Postoji i treći franjevački svjetovni red kao i treći dominikanski red koji se obično naziva dominikanska obitelj. Neki od pokreta i puteva su rašireni u više župa i samostana diljem biskupije, a neke zajednice su vezane uz određenu župu. Uz razvijen molitveni život članovi zajednica poštuju neke posebnosti svoje zajednice te nastoje voditi računa o potrebitima u svojoj sredini. Uz molitvene zajednice na području biskupije djeluju i župna bratstva te neka druga crkvena društva.
Angelina Tadić