Euharistijsko slavlje na Boninovu za sve vjerne mrtve

Na gradskom groblju Boninovo u poslijepodnevnim satima na svetkovinu Svih svetih biskup mons. Mate Uzinić, predvodio je euharistijsko slavlje za sve vjerne mrtve. Veliki broj vjernika okupio se na misi kako bi se nakon obilaska grobova svojih najbliži pomolili za pokoj njihovih duša. Oslanjajući se na čitanje iz Ivanovog otkrivenja biskup Uzinić u homiliji je objasnio specifični način Ivanovog izražavanja kojim je on želio dočarati budućnost svetih. „Dok mi ljudi vidimo sebe i druge u lošem svijetlu, vidimo u sebi i u drugima slabe i grešne ljude, jad i bijedu koja je posebno velika upravo onda kad mislimo da smo netko i nešto, dok ovdje na groblju vidimo humke ispod kojih su kosti već prah i pepeo, Ivan je odbacio sve ono što čovjeka ne čini čovjekom, što ljude ne čini ljudima i to mu je pomoglo da onda vidi drugačiju stvarnost,” rekao je dubrovački biskup. To mu je pomoglo da one koji su iz dana u dan u njegovo vrijeme bili ubijani zbog Krista i za Krista, oni koji su bili blaženi prema Kristovim blaženstvima, „vidi u konačnoj budućnosti pred Jaganjčevim prijestoljem i u zajednici spašenih.” Model prema kojemu Bog oblikuje ljude čineći ih svetima, opisan je u Ivanovoj poslanici, a taj model je sam Bog odnosno, prema Pavlu, utjelovljeni Bog Isus Krist. Biskup Uzinić je također istaknuo kako su blaženstva najprije portret samog Isusa Krista, novog čovjeka, a tek onda i onih koji su njegovi. Kao što umjetnik mora slijediti inspiraciju želi li napraviti remek-djelo tako i Bog treba slijediti svoju inspiraciju da bi od ljudi učinio svoje djelo, da bi ih ponovno učinio na sliku Božju. Njegova inspiracija je sam Isus Krist prema kojem se ljudi trebaju suobličiti da bi postali sveti. „Treba se samo staviti na raspolaganje autoru, njemu se predati, predati se svome Bogu da nas on po Duhu Svetom oblikuje prema svojoj inspiraciji, prema Isusu Kristu,” poručio je biskup Uzinić. Rekavši kako nam današnja svetkovina jasno pokazuje tko smo i za što smo stvoreni biskup je ustvrdio kako je svetost naša naravna potreba veća od bilo kakve zemaljske potrebe, potreba za vječnom srećom i ljubavlju koju može dati samo Bog.