U Godini dubrovačke katedrale, kada se obilježava 300 godina njezine ponovne izgradnje, učenici pojedinih dubrovačkih osnovnih i srednjih škola, posjećuju katedralu uz stručno vodstvo. Tako je i dio maturanata Gimnazije Dubrovnik u četvrtak 9. svibnja posjetio katedralu uz stručno vodstvo katedralnog župnika dr. don Stanko Lasića koji je maturante upoznao s poviješću katedrale, a napose s bogatom riznicom katedrale kroz koju je i proveo gimnazijalce.
Sadašnja barokna katedrala, treći crkveni građevinski objekt na istom položaju, građena je 1672.-1713. na ostacima prijašnje romaničke katedrale, nastale između 1131. i 1157. godine, za koju se znalo na osnovu starih slika i reljefnih modela Dubrovnika, a koja je bila srušena katastrofalnim potresom 6. travnja 1667. godine. Na početku travnja 1981. godine prof. Josip Stošić sondom je prodro u apsidu dotad potpuno nepoznatog sakralnog objekta treće, mnogo starije katedrale bizantskog stila iz VII. ili VIII. st. o kojoj nije bilo spomena u povijesnim dokumentima.
Idejni tvorac gradnje sadašnje barokne katedrale bio je Dubrovčanin, opat Stjepan Gradić (1613. – 1683.), neslužbeni poklisar Dubrovačke Republike u Rimu. Završne radove, međutim vodio je i priveo ih kraju domaći graditelj Ilija Katičić. Katedrala je bila svečano otvorena na Božić 1713. godine. Građena je pod utjecajem rimskog baroka u obliku latinskog križa.
Najveće kulturno umjetničko blago čuva se u moćniku ili riznici, gdje su pohranjene svete moći raznih svetaca okovane u posebne oklopnice od zlata ili srebra, skupljene i stečene tijekom tisućljetne dubrovačke prošlosti. Moćnik se nalazi nasuprot sakristiji u posebnoj kapeli adaptiranoj u tu svrhu. U raznim vremenskim razdobljima postojali su popisi predmeta sačuvanih u moćniku, od kojih su neki izgubljeni. Najnoviji je načinjen 1945. sa zaključnim brojem 182, uz popis nekih nenumeriranih predmeta. Neki od značajnih predmeta su: relikvijar glave sv. Vlaha, relikvijar desne ruke sv. Vlaha, relikvija sv. Križa, srebrena škrinja u kojoj su prema legendi Isusove pelenice, itd.
Šime Zupčić