U nedjelju 5. listopada dominikanci su proslavili blagdan Gospe od Ružarija (Kraljice sv. Krunice) u crkvi sv. Dominika u Dubrovniku. Euharistijsko slavlje predvodio je generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. Petar Palić, a koncelebrirali su, uz ostale, prior dominikanskog samostana fr. Nikola Mioč i učitelj novaka fr. Nikola Leopold Noso. Ljepoti misnog slavlja pridonijeli su dominikanski novaci svojim ministriranjem, a cijelom slavlju je pridonio i crkveni zbor svojim pjesmama.
Prvo misno čitanje je pokazalo kako su Židovi neprestano sa sobom nosili kovčeg u kojem su držali zavjete. Na taj način su vjerovali da je Bog s njima, a to im je bilo najbitnije. Mons. Palić je u propovijedi to čitanje povezao s evanđeljem od istog dana u kojem je opisan pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti ističući kako je Marija postala novozavjetna škrinja zavjeta. Ona to nikad nije ni prestala biti. Zbog toga je onaj koji je najbliži njoj ujedno i najbliži Isusu jer se On nigdje nije više ostvario kao Emanuel („s nama Bog“) nego li što je to učinio u svojoj poniznoj majci Mariji.
Propovjednik je također spomenuo i viđenje sv. Dominika kad su mu sami Isus i Marija povjerili da im je molitva krunice najdraža pobožnost kojom se ljudi mole. Uz to je naglasio i koliko je moćna Djevica Marija u pobožnosti svete krunice. Naime, po njenom je zagovoru zaustavljena Turska sila u jednoj od najvećih pomorskih bitaka koje su se ikada dogodile (bitka kod Lepanta) još dok je Turska sila bila toliko jaka da je prijetila cijeloj Europi. Govoreći o tome mons. Palić je podsjetio okupljene kako su i hrvatski vojnici u Domovinskom ratu nosili oko vrata krunicu, te kako se mnoge čete i tenkovi nisu mogli oduprijeti ovoj Kraljici anđela koja je kadra i ratove zaustavljati, a kamo li ne pomoći kod osobnih problema.
Na kraju misnog slavlja se, prema tradiciji Reda propovjednika, molila molbenica Kraljici svetoga ružarija za mir. Njome su vjernici iskazali štovanje majci Mariji moleći je da i njima iskaže milost kako je to već činila vjernicima kroz povijest.
fr. Ivan Babić