Izložba „Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse“ otvorena je u srijedu, 4. listopada u prepunom Kneževu dvoru u Dubrovniku. Dubrovačka biskupija za ovu izložbu ustupila je Ikonu Bogorodica s djetetom, sv. Ivanom i sv. Petrom, iz 13. stoljeća za koju se smatra da ju je Nikola Božidarević doslikao početkom 15 stoljeća. Inače, najpoznatije Božidarevićevo djelo nalazi se u crkvi Gospe od Danača, a ostala tri, do danas sačuvana, izložena su u Muzeju dominikanskog samostana u Dubrovniku.
Izložbu su organizirali Dubrovački muzeji povodom 500. obljetnice slikarove smrti, nastavljajući tako projekte sustavnog proučavanja i promicanja povijesnih uglednika Dubrovnika, izvješćuju na mrežnoj stranici Dubrovačkih muzeja.
„Riječ je o prvoj izložbi posvećenoj nekom umjetniku iz ranijih razdoblja dubrovačkog slikarstva, koja na sveobuhvatan način predstavlja velikoga dubrovačkog renesansnog slikara, čija sačuvana djela čine jednu od najvažnijih i najvrjednijih sastavnica naše starije umjetnosti. Organizirana je s ciljem da podsjeti na taj važan i nadasve dragocjen segment dubrovačke i hrvatske likovne baštine te da podigne razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da dâ svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela“, kazala je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, voditeljica projekta, autorica koncepcije te kustosica izložbe.
Ravnateljica Vilać je istaknula i kako su od cjelokupnog opusa Nikole Božidarevića do danas očuvana samo četiri njegova djela. Naglasila je kako se triptih iz crkve sv. Marije od Špilice na Lopudu drži djelom Božidarevićeve radionice te kako je, sukladno novim spoznajama, Božidarević doslikao i ikonu „Bogorodica s Djetetom“ iz crkve sv. Nikole na Prijekome. O ostatku opusa koji je izgubljen, a riječ je o još deset djela, saznajemo iz ugovora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku.
„Zbog nemogućnosti posudbe originalnih umjetnina, koje se nalaze u stalnom postavu obližnjega dominikanskog muzeja i na oltarima dviju crkava, na izložbi su korišteni njihovi preslici u naravnoj veličini. Ikona s Prijekoga izložena je u originalu, zahvaljujući posudbi Dubrovačke biskupije, a o slikama koje nisu sačuvane na izložbi svjedoče ugovori koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, predočeni u originalu ili kao preslici“, zaključila je ravnateljica Vilać, zahvalivši svima koji su doprinijeli realizaciji projekta, posebice autorima pojedinih tematskih cjelina – dr. sc. Vedrani Gjukić-Bender, muzejskoj savjetnici iz Dubrovačkih muzeja koja je, uz P. Vilać i kustosica izložbe, akademiku Radoslavu Tomiću, dr. sc. Zoraidi Demori Staničić i prof. dr. sc. Sanji Cvetnić te dr. sc. Jošku Belamariću koji je sudjelovao u snimanju dokumentarnog filma u sklopu izložbe.
Akademik Radoslav Tomić, koji je projektu dao obol i kao stručni savjetnik je, uime autora izložbe, kazao kako je Božidarević postao zaštitni znak dubrovačkoga slikarstva 15. stoljeća.
„Nakon što je 17 godina proveo u Italiji, Božidarević u Dubrovnik donosi novi likovni jezik koji je bio popularan od Venecije do Rima. U relativno kratkom petnaestogodišnjem razdoblju koje je proveo u Dubrovniku, prije nego li ga je zaskočila smrt, Božidarević je intenzivno slikao za crkve i samostane, ali i brojne plemiće i privatne naručitelje, što je rezultiralo opusom zbog kojeg je i upamćen kao veliki slikar dubrovačke, ali i hrvatske renesanse. Zapravo se između Božidarevića i dubrovačkih naručitelja dogodila jedna sinergija u kojoj su ga prepoznali kao ‘svoga’“, kazao je akademik Tomić, istaknuvši i nove spoznaje koje je projekt iznjedrio, poput one da slikar nije mogao biti rođen prije 1465. i da njegov opus čini šesnaest djela. Dodatno je potkrijepljena teza o atribuciji dvaju doslikanih svetaca na ikoni iz crkve sv. Nikole na Prijekome Božidareviću. Ustanovljeno je, također, da je naručitelj ikone za katedralu Franco de Cassella, a ne Franchi (Franca) de Castella, kako se do sada navodilo u literaturi, te da jedna od narudžbi nije bila namijenjena oltaru sv. Nikole u katedrali, nego crkvici sv. Nikole Tolentina, koja se nalazila u blizini katedrale.
Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, istaknuvši kako će Grad Dubrovnik i ubuduće podupirati ovakve i veće projekte kojima Dubrovački muzeji promiču povijesnu baštinu Grada.
Projekt je realiziran uz potporu Ministarstva kulture RH, a pomoć i suradnju su, uz Boženu Popić Kurtela i Zorana Perovića, pružili i Državni arhiv u Dubrovniku, te Dubrovačka biskupija, kao posuditelji građe, te samostan sv. Dominika u Dubrovniku i samostan sestara franjevki od Bezgrješnog začeća u Dubrovniku, koji su omogućili snimanje dokumentarnog filma o Božidarevićevom sačuvanom opusu „in situ“.
Dubrovački muzeji/ A.T.