Vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić boravio je u utorak, 12. studenog u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na poziv župana Nikole Dobroslavića te u Velikoj gradskoj vijećnici govorio na javnoj tribini “Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini”.
Kardinal Puljić predstavio je okupljenima brojčane podatke o stradanju crkvenih objekata u Bosni i Hercegovini u vrijeme posljednjeg rata kao i podatke o iseljavanju katolika, većinom Hrvata, od 1991. godine od 2018. godine. Posebice se zadržao na Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja je izgubila 72,19% katolika, te dao prikaz po dekanatima. Situacija je slična i u Banjolučkoj nadbiskupiji iz koje je otišlo 70,39% katolika. Dio izbjeglica je našao svoje novo mjesto za živjeti na područjima hercegovačkih biskupija pa se broj katolika u njima povećao, u Mostarsko-duvanjskoj za 0,47%, u Trebinjsko-mrkanskoj za 21,85%. Broj katolika u cijeloj BiH znatno opada i posljednjih godina.
”Zato sam ja zabrinut kako sačuvati naš opstanak i otvoriti perspektive“, kazao je kardinal Puljić te podsjetio kako je odmah nakon rata poslao svećenike u svaku župu nadbiskupije te su uspjeli osposobiti prostor za liturgiju i za život svećenika. Zatim je nabrzinu obnovio bogosloviju u Sarajevu, koja je u ratno vrijeme četiri godine bila u dominikanskom samostanu u Bolu na otoku Braču, da bi se bogoslovi tu vratili i spremali se za djelovanje u vrlo složenoj stvarnosti u BiH. Biskup Sudar bio je glavni inicijator i organizator katoličkog školstva u BiH, kako bi se pomoglo mladima. Također se posebno organiziran Caritas da bi ljudi koji se vraćaju u praznu kuću imali što jesti. „Veliko neugodno iskustvo bila je velika poplava. Ljudi su se vratili, kuće popravili, došla poplava i sve im uništila. Strašno naporno je bilo sačuvati nadu u tim trenucima. Mene je više stresla ta poplava nego rat, a cijeli rat sam proveo u Sarajevu“, kazao je kardinal. Obnovljen je i Katolički tjednik, uspostavljen je i Centar za mlade.
„Borimo se. I zahvalan sam svima koji su shvatili našu potrebu i dali nam podršku“, zaključio je kardinal Puljić.
Nazočne je također kratko upoznao i s poviješću Bosne i Hercegovine podsjetivši da je prvi vrhbosanski biskup bio zaređen od strane biskupa iz Dubrovnika, još dok Sarajevo nije postojalo nego je postojalo samo malo mjesto zvano Vrhbosna. Istaknuo je i kako je u BiH danas manje katolika, koji su većinom Hrvati, nego je to bilo prije stotinu godina.
Okupljene u gradskoj vijećnici pozdravili su župan Dobroslavić i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.
Župan Dobroslavić je izrazio zadovoljstvo zbog kardinalovog dolaska i teme o kojoj će govoriti kazavši kako „položaj naših sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini nije dobar što kao susjedi s pozornošću pratimo“. Stalo nam je da se stvari tamo normaliziraju kako bismo imali dobrog i stabilnog susjeda, kazao je i dodao: „Mi kao dobri susjedi nećemo davati recept kako će oni rješavati svoju situaciju ali odstupanje od jednakopravnosti svih triju naroda nije dobro.“
Biskup Uzinić je primijetio kako se gradi Pelješki most kojim se želi zaobići teritorij Bosne i Hercegovine, ali da mu je drago da „gradeći taj most nismo prestali graditi druge mostove“. “Ovo predavanje je most kojim želimo ostati povezani s ljudima u BiH, s katolicima i Hrvatima u BiH“, rekao je biskup. O njihovoj budućnosti, a izgleda da ona nije dobra, ovisi i naša budućnost. Dubrovnik je uvijek bio naslonjen na BiH, ali i Bosna i Hercegovina na Dubrovnik. I na crkvenom području postojala je suradnja i gradili su se mostovi. „Kardinalu zahvaljujemo što je došao graditi taj most, a vama što mu u tom želite pomoći”, rekao je Uzinić.
U pratnji kardinala bili su mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije i Antun Ivanković, koordinator za programe Vrhbosanske nadbiskupije.
Istoga dan župan Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom te gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem održao je sastanak s kardinalom.
Angelina Tadić
