Close Menu
Vijest

Kardinal Puljić: Postati svjestan svog identiteta!

Završno koncelebrirano euharistijsko slavlje 300. obljetnice dubrovačke barokne katedrale u nedjelju, 13. listopada predvodio je kardinal Vinko Puljić u suslavlju s biskupom domaćinom mons. Matom Uzinićem, bivšim dubrovačkim biskupom sada zadarskim nadbiskupom i predsjednikom HBK mons. Želimirom Puljićem, kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem, vojnim biskupom u BiH mons. Tomom Vukšićem, izaslanicima drugih biskupa, dubrovačkim svećenicima i redovnicima te katedralnim župnikom don Stankom Lasićem. Slavlju su nazočili gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, imam Salkan efendija Herić, te brojni predstavnici društvenog života grada.
PRIJE 300 GODINA
Pozdravljajući na početku uzvanike biskup Uzinić je podsjetio na trenutke stavljanja katedrale u liturgijsku uporabu prije 300. godina. „Na blagdan sv. Franje Saleškog, ‘odvjetnika naše Republike’, 29. siječnja 1713., u svečanoj procesiji predvođenoj nadbiskupom Andrijom Robertijem i uz sudjelovanje svih struktura republičke vlasti, u novoizgrađenu baroknu katedralu u Dubrovniku, sagrađenu na mjestu romaničke katedrale koja je 46 godina ranije, na Veliku srijedu, 6. travnja 1667., nastradala u Velikoj trešnji zajedno s Gradom i većinom njegovih stanovnika, unesen je Presveti oltarski sakramenat, moćnik sv. Vlaha i slika Gospe od Porata, nakon čega je uslijedila misa, svečani Tebe Boga hvalimo i četrdesetsatno klanjanje uz svečanu zvonjavu zvona i topovsku pucnjavu. Ovim je započeo sakralni život ove naše ‘Velike Gospođe’, Majke svih crkava u Gradu i u dubrovačkoj biskupiji.“ Dodao je da se ova obljetnica počela slaviti slaviti 29. siječnja ove godine „s nadom da nam proslava 300. obljetnice naše katedrale pomoći da se u ovom domu Božjemu, Gospodinovoj kući, našoj dubrovačkoj katedrali, bolje povežemo međusobno i s Isusom.“ Ovu proslavu s procesijom u kojoj će se nositi slika Gospe od Porata pridružio je inicijativi pape Franje koji će danas u Rimu posvetiti svijet Bezgrješnom Srcu Marijinu.
U propovijedi je kardinal Puljić, govoreći o jubileju 300. obljetnice dubrovačke katedrale, kazao da danas imamo razloga zahvaliti Bogu na katedrali koja je simbol jedinstva ove mjesne Crkve. Crkva je dom Božji, dom molitve, ona označava živu Crkvu, no ona označava i 300 godina žive Crkve. Istaknuo je važnost katedrale, majke svih Crkava, koja je mjesto gdje biskup naučava. Podsjetio je da je dubrovačka katedrala preživjela razne nevolje, tri rata, potrese, požare, a vjernici okupljeni oko nje stoje i danas uz nju pokazujući da je ona simbol kršćanskog identiteta.
HRAM BOŽJI U LJUDSKIM DUŠAMA
Kardinal je pojasnio i značenje crkve kao mjesta identiteta rekavši kako katedrala spaja i statiku i estetiku , kako su je ljudi iz vjere gradili. „Kad ulazimo u crkvu da bi Boga susreli moramo biti svjesni da smo mi taj hram Božji,“ dodao je vrhbosanski nadbiskup potaknuvši vjernika da kao što uređuju zdanja tako uređuju i onaj hram koji se zove ljudsko srce da u njemu bude i ljepote i sklada. Skrenuo je pozornost na riječ krepost koja je nekad puno značila, a danas je to postala strana riječ koju rijetki znaju protumačiti. „To je stjecanje navike u dobru, da ja zračim dobrotom. Možda nikad u povijesti nismo imali toliko školovanih ljudi kao danas, a papa tako žestoko kritizira kriminal i korupciju kao nešto gore od grijeha,“ istaknuo je kardinal i nastavio: „Najgori su pokvareni pametni ljudi. Danas nedostaje dobrote, da to srce, tu ljudsku savjest, tako ukrasimo da Bog može u njega ući. Tamo gdje Isus dolazi vlada ozračje mira, ozračje ljubavi, ozračje nade.“ Očito nedostaje te Isusove prisutnosti, zaglavnog kamena koji sve povezuje. Tamo gdje nema poniznosti, nema ni duhovnosti. Tamo gdje nema skrušenosti nema otvorenog srca za Božju riječ, postali smo gluhi za Boga. „Slaviti ovaj jubilej znači zapravo postati svjestan sebe, svog identiteta, da sam kršćanin, hram Božji,“ rekao je kardinal.
PONOS VJERNIKA –ŽIVOT S BOGOM
Spomenuvši kako ljudi danas stalno kukaju propovjednik je istaknuo kako nema laganih vremena te da je svako vrijeme – naše vrijeme. “S ovog slavlja želimo ponijeti otvorenost srca Isusu, skrušenost srca da čujemo Božju riječ i taj ponos vjernika – s Bogom živjeti. Koje dostojanstvo čovjeka! Tada gradimo bolji svijet. Ne može se tržišnim interesom budućnost graditi niti onim da ljudi trguju s narodom. Narod nije tržišna roba, narod je otkupljen, posvećen i ako služim tome onda moram vrednovati tu cijenu spasenja, tu prolivenu krv za čovjeka,“ rekao je.
„I zato pred ovom ponosnom katedralom treba poručiti kako je Krist onaj koji nas uređuje, ovo je majka svih crkava u ovoj biskupiji, mi svi moramo graditi to jedinstvo u Kristu, da ono Božje pobjedi u nama, da nosimo nadu, da iz naših očiju zrači da mi s Kristom računamo, da mi znamo zašto živimo.“
Rekavši kako je katedrala posvećena Gospi naglasio je da kad „dolazimo u ovu katedralu dolazimo majci, a svima nam je potrebna toplina, nježnost i dobrota majke jer smo ranjeni sa svih strana. I zato dolazimo k njoj da nam dadne utjehu, hrabrost za život, da se znamo oduprijeti svim zlima koji čovjeka zaslijepe i ne vidimo kako nas to vodi u propast.“ Na kraju je uputio molitvu Mariji da „ovo vrijeme zdušno živimo, ne isprazno, ne promašeno, ne frustrirano nego ostvareno, a bit će tako ako udomimo Isusa Krista.“

DAROVI ZA PRINOS

Za prinos darova prineseni su, uz vodu i vino, ceremonijalni štap dubrovačke katedrale, svečanu zlatna mitra dubrovačkoga nadbiskupa Grgura Lazzarija, katalog izložbe o Stjepanu Gradiću, Beneventanski misal katedrale iz 12. stoljeća, ključevi kapele Moćnika (relikvijara) dubrovačke katedrale te Red mise za blagdan dubrovačkoga nebeskoga zaštitnika Sv. Vlaha. Mladi biskupije prinijeli su i križ Susreta hrvatske katoličke mladeži.

PROCESIJA SA SLIKOM GOSPE OD PORATA

Nakon mise Ulicom od Puča i Stradunom krenula je svečana procesija u kojoj je, prvi put ovom rutom u ovom stoljeću, nošena slika Gospe od Porata. Slavlje je završilo pjevanjem Te Deuma i Lijepe naše ispred tri stoljeća stare dubrovačke katedrale.

Angelina Tadić

 

Share.

Povezane objave

Comments are closed.