U dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku održana je 4. i 5. listopada konferencija „Izazovi liječničkog profesionalizma u današnjem svijetu“ u organizaciji Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD), Hrvatske liječničke komore, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Papinske akademije za život (PAV, Pontificia Accademia per la Vita) i Svjetskog udruženja liječnika (WMA, World Medical Association)
Pokrovitelj konferencije bila je Dubrovačka biskupija kojim povodom je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović uoči početka Konferencije primio organizatore konferencije i predavače među kojima su bili mons. dr. Renzo Pegoraro, tajnik Papinske akademije za život, prof. dr. sc. Rok Čivljak, predsjednik HKLD-a, prof. dr. sc. Ana Borovečki, dopisna članica Papinske akademije za život te prof. dr. don Ivan Bodrožić, duhovnik HKLD-a.
Konferencija je imala pet sekcija, a svaku od njih pripremio je i vodio jedan od suorganizatora. Prvu sekciju pripremilo je Svjetsko udruženje liječnika (WMA) koje su predstavili dr. Otmar Kliober, generalni tajnik WMA i dr. Rudolf Henke, rizničar WMA. Dr. Kliober prikazao je dosadašnji rad WMA, a dr. Henke predstavio viđenje WMA u kojem pravcu bi se liječnički profesionalizam trebao razvijati u budućnosti. WMA je od svog osnutka 1947. godine promicala najviše etičke standarde liječnike profesije, a radi ostvarivanja ovih standarda usvojila je izjave o globalnoj politici vezane uz niz etičkih pitanja koja se odnose na liječnički profesionalizam, brigu o bolesnicima, istraživanja na ljudima i javno zdravlje (Ženevska deklaracija, Helsinška deklaracija, Tokijska deklaracija…). Vijeće WMA-a i njegovi stalni odbori redovito preispituju i ažuriraju postojeće politike i kontinuirano razvijaju nove politike o novonastalim etičkim pitanjima. WMA služi kao središte izvora informacija o medicinskoj etici za svoje članove, a surađuje s brojnim akademskim institucijama, svjetskim organizacijama i pojedinim stručnjacima iz područja medicinske etike. Ova Konferencija bila je prva prilika za susret s članovima HKLD-a i upoznavanje s dugogodišnjim djelovanjem HKLD-a na području profesionalizma i etike.
Drugu sekciju moderirali su članovi Hrvatske liječničke komore (HLK) u kojoj su sudjelovali prim. dr. Boris Ujević, član Izvršnog odbora HLK i prof. dr. sc. Tomislav Franić, zamjenik predsjednice Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK. Prim. Ujević prikazao je brojne aktivnosti kojima HLK doprinosi održavanju i unapređenju profesionalizma liječništva u Hrvatskoj, a osobito brizi za edukaciju i prava, posebice mladih liječnika. Prof. Franić iznio je djelokrug rada Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK, a na nekim primjerima prikazao kako je potrebno (i moguće) izbjeći pojedine zamke s kojima se liječnici susreću u svojoj profesiji, a kojih će u budućnosti biti sve više.
Tajnik Papinske akademije za život mons. dr. Renzo Pegoraro održao je izlaganje na temu „Vir bonus sanandi peritus“ u kojemu je prikazao elemente liječničkog profesionalizma kao strukturiranog sustava vrijednosti i profesionalnih vještina, a koji se odnose na liječnički identitet, vrline, vještine komunikacije i suradnje ne samo s bolesnikom, već i članovima njegove obitelji, pa i drugim zdravstvenim djelatnicima. Sve osobine liječničkog poziva, koji uz znanje, stručnost i odgovornost mora uključivati i altruizam, humanizam i suosjećanje, ali i brigu za sebe samoga, objedinio je u sadržaju naslova svoga izlaganja: dobar čovjek koji je vješt u liječenju. Drugi izlagač bio je prof. dr. Mario Picozzi, ravnatelj Centra za kliničku etiku ASST Lariana (Como, Italija) te član drugih talijanskih i međunarodnih etičkih povjerenstava i tijela, kao i član Papinske akademije za život. On se u svom izlaganju osvrnuo na povezanost i utjecaje koje u medicinu donose suvremena tehnološka dostignuća, a osobito umjetna inteligencija, te koje su moguće implikacije uvođenja tih novina na budućnost liječničke profesije.
U četvrtoj sekciji sudjelovali su izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, predsjednik HKLD-a i prim. dr. sc. Darko Richter, član Upravnog odbora HKLD-a. Prof. Čivljak je pokušao dati odgovor na pitanje može li suosjećanje zdravstvenih djelatnika pridonijeti spasu Zapadne medicine. Progovorivši o svojim iskustvima iz nedavne pandemije COVID-19, ali i o primjerima iz brojnih epidemija tijekom prošlosti, naglasio je značaj zaraznih bolesti u morbiditetu i mortalitetu pučanstva što generira brojne patnje i bolesnika i članova njihovih obitelji. Iz toga razloga potrebno je omogućiti sudjelovanje dušobrižnika u medicinskim timovima koji skrbe o bolesnicima, kao i razvijati suosjećanje među zdravstvenim djelatnicima, što bi moglo vratiti izgubljeno povjerenje bolesnika u Zapadnu medicinu. Prim. Richter prikazao je povijest razvoja vakcinologije i pozitivnog učinka cijepljenja na zdravlje ljudi, kao i negativnog učinka antivakserskog pokreta na medicinski profesionalizam.
U posljednjoj sekciji prof. dr. sc. Marko Ćurković i prof. dr. sc. Ana Borovečki s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obrazložili su važnost medicinske etike u liječničkoj profesiji te kojim su etičkim izazovima izloženi liječnici u suvremenom društvu. Istaknuta je važnost redovitog podučavanja medicinske etike na zdravstvenim učilištima, ne samo kao izborni već obvezni predmet, te na koji način treba etiku ugraditi u liječnički profesionalizam. Naglašeno je kako kršćanska načela nisu svojstvena samo katoličkim zdravstvenim djelatnicima već su sastavni dio medicinske profesije koja bez obzira na svjetonazor i vjeroispovijest treba poštivati ljudski život od začeća do prirodne smrti. Budućnost liječničkog profesionalizma ne ovisi samo o formaciji današnjih zdravstvenih djelatnika nego i o ispravnom probiru studenata pri upisu na medicinske fakultete za što se već koriste uspješni programi selekcije koji uz pojedine znanstvene discipline moraju uključivati i procjenu moralnih vrijednosti i vrlina budućih liječnika.
Uz dobro pripremljena i kvalitetna izlaganja, nakon svakog izlaganja se razvila vrlo sadržajna rasprava zbog čega su i sudionici konferencije svojim pitanjima i komentarima pridonijeli sadržaju i kvaliteti promišljanja o liječničkom profesionalizmu u današnjem svijetu. Ova uspješna konferencija pokazala je da se budućnosti liječništva treba pristupati odgovorno i multidisciplinarno kako bi liječnik budućnosti bio spreman odgovoriti svim profesionalnim, ali i etičkim izazovima koji se razvojem društva i tehnologije postavljaju pred zdravstvene djelatnike. Izlaganja i zaključci biti će uskoro pripremljeni za objavu kako bi rezultati ove dvodnevne konferencije bili dostupni široj publici zainteresiranoj za profesionalne i etičke izazove liječničke profesije u današnjem svijetu.
Tajništvo HKLD-a
Fotografije: Angelina Tadić
