U prizemlju nekadašnje biskupske palače u Stonu, a danas župne kuće, početkom travnja otvoren je prošireni Lapidarij u kojem je prezentirana povijest stonskog kraja u kamenu. Izloženo je više od 70 predmeta od kamene plastike, nekoliko moćnika, slika, freski, pergamenata i nakita. Neki od ovih vrijednih spomenika datiraju u vrijeme Rimskog carstva, vrijeme prije slobode kršćanstva, 6. stoljeće kad se prvi puta spominje Ston kao župa. Za otvaranje Stonskog lapidarija zaslužni su don Ante Dračevac, bivši stonski župnik, i Frano Vlašić, stonski počasni arheolog, koji su tijekom 50-tih godina prošlog stoljeća marljivo istraživali povijest Stona, rekao je don Miljenko Babaić, stonski župnik, koji nas je pobliže upoznao s Lapidarijem.
Jedna od najvažnijih kamenih plastika pronađena je u blizini crkve Gospe od Lužina (Velika Gospa). Riječ je o dijelu natpisa u kamenu izrađenog od bijelog krečnjaka, specifičnog po rimskom slovu „O“. Ulomak je ukrašen pleternom ornamentikom, a natpis se sastoji od šest latinskih slova „ORE SCE“. U cijelosti se natpis čita „IN (HON)ORE SANCTAE (MARIAE)“, jer je crkva Gospe od Lužina poznata kao i crkva Blažene djevice Marije. Ulomak se datira po epigrafskim osobinama slova „O“, koje ima oblik romba, u kraj 8. ili početak 9. stoljeća. U prvom dijelu Stonskog lapidarija nalaze se najviše oltarne pregrade iz Lužina, a najljepšim izloškom smatra se, prema riječima župnika Babaića, plutej iz 11. stoljeća pronađen u crkvi Gospe od Lužina.
Za povijest Stona značajni su i pronalasci kamena na mjestu crkve sv. Mihajla, posebno vrijednog spomenika staro-hrvatske arhitekture. Na jednom kamenu isklesani su vinova loza, vrč i kalež kao znakovi Euharistije, na kamenu s nadvratnika crkve isklesan je natpis na kojem stoji kako je sv. Mihajlo uspio pobijediti zmaja, dok je do crkvice pronađen kameni reljef s prikazom ljudskog lika s krune. Upravo ovaj posljednji komad datira iz druge polovice 11. stoljeća, a zanimljiv je po tome što se nije uspjelo utvrditi je li lice predstavlja nekog vladara, biskupa ili anđela, ali i zbog načina obrade oblika očiju, ušiju i krune koji je bio karakterističan za rimsku i grčku kulturu.
Ston se 530. godine u povijesnim knjigama spominje kao župa ranokršćanske crkve sv. Marije Mandaljene. Upravo iz te crkve sačuvana je freska s ribljom ljuskom koja je izložena u Lapidariju. Crkva je bila posebna po tome što je imala posebno sjedište za vladara i biskupa no, nažalost u potpunosti je uništena tijekom Drugog svjetskog rata.
Potrebno je izdvojiti još dva reljefa. Prvi je sv. Vlaha iz 14. st. na kojem su brada, oči, dugmad, haljina i mitra obrađeni u detalje, dok se na onom sv. Petra, pretpostavlja se iz 12. ili 13. st., ističu isklesani ključevi koji prema riječima don Miljenka svjedoče kao priznanje pape iz tog vremena.
Između velikog broja moćnika valja istaknuti moćnik Isusova križa i Isusove krune, druga polovica 15. st., koju je u Ston donio biskup Bonifacije, poseban Papin izaslanik za kršćane koji su bili pod islamskom vlasti, jedno vrijeme i stonski biskup koji je sagradio i biskupsku palaču.
U Stonskom lapidariju sačuvani su još darovi vjernika koji su kroz stoljeća darivali nakit ili ručne radove, matrikula Bratovštine sv. Nikole iz Stona iz 14. st. i originalna papinska bula pape Aleksandra VII. pisana stonskom biskupu 1664. godine.
Posjetitelji mogu još vidjeti i repliku slike Bogorodice s Kristom iz stonske crkve sv. Vlaha čiji original datira iz 15. stoljeća.
Lapidarij je prvi put bio otvoren 1956. godine, no nažalost ubrzo je i zatvoren. Ponovno je otvoren 2015., a od ove godine otvorena je i nova prostorija s kojom se proširila ponuda kamene plastike. Kamena plastika ujedno je i dio vanjske zbirke Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. Za otvaranje prostora zaslužni su Općina Ston, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Dubrovačko-neretvanska županija i naravno neki vrijedni Stonjani.
Radno vrijeme Stonskog lapidarija je od ponedjeljka do subote od 9 do 16 sati. Od prvog svibnja posjetitelji će moći dolaziti i nedjeljom, a od lipnja Lapidarij će raditi sve do 20:30 sati. Cijena ulaznice je 20 kuna, a za grupe 10 kuna po osobi.
Nikša Sentić