Svečano euharistijsko slavlje u sklopu obilježavanja 25. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga u nedjelju, 29. listopada u dubrovačkog katedrali Gospe Velike predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić u suslavlju s vojnim ordinarijem u RH mons. Jurom Bogdanom, dubrovačkim biskupom mons. Matom Uzinićem te drugim svećenicima.
U propovijedi je biskup Bogdan govorio o značenju slobode, povezanosti dviju zapovijedi ljubavi prema Bogu i prema čovjeku te o potrebi služenja istini u svim izazovima sadašnjosti.
Festa slobode
„Radosno, zahvalno i ponosno slavimo danas u Dubrovniku 25. obljetnicu oslobođenja hrvatskoga juga. Prisjećamo se naših hrabrih hrvatskih branitelja koji su u nizu vojno-redarstvenih operacija od travnja do listopada 1992. godine oslobodili ovaj dio hrvatske domovine iz krvavoga obruča opasnog agresora i ljutog okupatora. Dostojno je da srebrenu ‘festu slobode’ slavimo u dubrovačkoj stolnoj crkvi znajući da je sloboda ‘dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô’, kako reče sin ovoga grada, hrvatski pjesnik Ivan Gundulić”, kazao je uvodno mons. Bogdan. Nastavio je kako će se u ovoj misi moliti za sve poginule, nestale hrvatske branitelje i civile, sve koji su preminuli od posljedica Domovinskog rata, kao i za sve žive hrvatske branitelje, njihove obitelji i sve stanovnike Hrvatske „noseći pred Boga sve njihove nakane, potrebe i poteškoće.“
Govoreći o ovom „trenutku slavlja oslobođenja hrvatskoga juga“ vojni ordinarij je progovorio o značenju pojma slobode koja nije isto što i samovolja nego „prava sloboda zahtjeva odgovornost i zrelost, bilo u prosuđivanju osobne i zajedničke povijesti, bilo u pogledima na budućnost. Sloboda nikada nije privatna stvar, nego se uvijek tiče pojedinca kao člana ljudske zajednice. Prava sloboda izabire dobro, a odbacuje zlo. U konačnici, sloboda je Božji dar koji se u punini ostvaruje u zajedništvu s Bogom i uz njegovu milost.“ Primijetio je kako se ovaj bitni značaj slobode pomalo gubi iz vida. Današnji svijet obilježavaju brze promjene, ljudi su zatrpani raznim ponudama koje privlače obećanjima još veće slobode, a zapravo još više zarobljuju. „U takvom je svijetu od presudne važnosti za svakog pojedinca, imati jasnu viziju budućnosti i čvrsti oslonac u vrjednotama: biti svjestan odakle dolazim i kamo idem“, istaknuo je biskup i nastavio kako Božja riječ pročitana u nedjeljnom evanđeoskom ulomku daje potrebnu orijentaciju i oslonac jer dotiče samu srž i bit našega života i naših međuljudskih odnosa.
Nedjeljni evanđeoski ulomak donio je događaj u kojem Isus govori kako su dvije najvažnije zapovijedi: ljubav prema Bogu i čovjeku. Tumačeći evanđelje vojni biskup je kazao kako te dvije temeljne Božje zapovijedi pružaju kršćaninu oslonac i orijentaciju, oslobađaju ga od svake zle navezanosti i otvaraju mu širinu i slobodu djelovanja. I sama Crkva, koja nije izolirana i zatvorena ustanova, ravna se prema tim zapovijedima, te djeluje u svijetu kao čimbenik „koji će svojim primjerom, otvorenošću i djelotvornošću pospješiti rast čovječanstva u zajedništvo jedne velike obitelji“, nastavio je biskup te citirao Katekizam Katoličke Crkve koji govori o tome. Crkva kao zajednica, ali i svaki pojedini vjernik, nikad ne može odvojiti naravnu od nadnaravne dimenzije, međuljudske odnose od usmjerenosti prema Bogu jer jedno i drugo uvijek idu zajedno.
Krist traži pravedne društvene odnose
Biskup Bogdan nadalje je kazao kako prvo čitanje govori o tome da Bog zahtijeva pravedne društvene odnose, socijalno osjetljivo zakonodavstvo, međusobnu solidarnost i zaštitu onih koji su na bilo koji način marginalizirani. „Ljubav prema bližnjemu uvijek se pokazuje u ovakvim praktičnim, svakodnevnim pitanjima. Stoga Crkva s pravom smatra da spada u njezino poslanje, među ostalim, karitativno djelovanje, briga za odgoj djece preko katoličkih vrtića i škola, sudjelovanje u javnim raspravama o zakonskim prijedlozima, iznošenje crkvenoga stajališta o pitanjima početka i kraja ljudskoga života, o naravi spolnosti, braka i obitelji. Upravo tada Crkva naviješta Kristovo Evanđelje. Kada bi Crkva šutjela o tim temama, teško bi se ogriješila o zapovijed ljubavi prema bližnjemu“, rekao je biskup.
Zatim je biskup protumačio kako spajanje zapovijedi ljubavi prema Bogu i ljubavi prema čovjeku u jednu zapovijed ima dva razloga, a to su da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku te utjelovljenje Isusa Krista, druge božanske osobe, koji je u sebi ujedinio božansku i ljudsku narav.
Otajstvo Božje ljubavi ali i otajstvo zla
Najveći izraz Isusove žarke ljubavi prema Bogu i čovjeku bila je njegova smrt na križu, o čemu je propovjednik također više govorio. Na Golgoti se ne susrećemo samo s Božjom beskrajnom ljubavi, nego i s otajstvom zla. U povijesti čovječanstva ono se osobito događalo u 20. stoljeću. To može dovesti do postavljanja pitanja gdje je ljubav prema bližnjem i do čega je čovječanstvo dovela ljudska sloboda, kazao je, uz ostalo, biskup. Ta borba između dobra i zla ne odvija se samo na društvenoj razini nego i u svakom čovjeku.
Prisjetivši se Domovinskog rata i svih strašnih zločina od Vukovara preko Škabrnje do Dubrovnika, vojni ordinarij je istaknuo: „Kako je bilo moguće da se s toliko agresivnosti i mržnje udari po Dubrovniku, po njegovim stanovnicima, da se uništava i pljačka imovina u tuđoj zemlji? Pisali su i govorili napadači da idu osloboditi Dubrovnik! Od koga?! Govorili su da je to njihov grad, njihova kulturna baština. Ali su je nemilosrdno rušili i palili! Što su ti ljudi doživljavali u svojim srcima i dušama dok su činili zlodjela? Njih je netko preparirao, pripremio za to? Dobiva se dojam da su to činili iz uvjerenja. Tu je temelj zla i nevolje. Korijen zla je posijan u ljudskome srcu, u laži, a ona proizlazi od oca laži, sotone.“
U propovijedi je biskup također govorio o velikoj odgovornosti obnašatelja civilnih vlasti, onih koji donose zakone i koji pišu školske programe da ne budu pod utjecajem nijedne ideologije i politike nego da budu u službi istine. U tom kontekstu spomenuo je važnost znanstvenog i objektivnog proučavanja povijesti kao i kurikularnu reformu, te je rekao: „U ljubavi i istini i poštovanju prema čovjeku, Bogom zadanim datostima koje osjećamo i čitamo u prirodnim zakonima, ne želimo biti instrument nijedne i nikoje ideologije ili centra moći, nego u službi istine. Istina, čista istina o Bogu, čovjeku, prirodi, vidljivome svijetu! To je trnovit put, posut bodljama i mnogim otporima, ali to nas ne smije smesti na našem putu. Svaka laž, instrumentalizacija teško se plaća i snosit će nepredvidive posljedice“. Na tom putu kršćanima svijetli svijetlo Isusa Krista.
„Stanovnici hrvatskoga juga, Dubrovčani su i u najtežim danima opsade i bombardiranja crpili snagu iz zagovora i primjera svoga nebeskog zaštitnika svetoga Vlaha, biskupa i mučenika. Zajedno sa svojim Dubrovčanima, sveti je Vlaho nadvladao silu tmina i dočekao svitanje Sunca slobode“, ustvrdio je biskup te dodao kako sveci posebno odsijevaju Kristovim svjetlom ljubavi, pravde, istine i slobode i pružaju primjer da „Kristovim križem možemo nadvladati zlo i grijeh, u sebi i u društvu u kojem živimo.“
Biskup je propovijed zaključio riječima: „Danas iz Dubrovnika šaljemo u Hrvatsku i u svijet ovu radosnu poruku mira i ljubavi, zahvalni za uzvišeni dar slobode i stojeći čvrsto u istini. Žarka nam je želja da u našoj Hrvatskoj bude još više ljubavi prema Bogu i bližnjemu, još više osjetljivosti za potrebe maloga čovjeka, još više pravednosti i razbora u zakonima i odgojnim programima. Želja nam je da naši mladi u svojoj Domovini prepoznaju mjesto budućnosti i nade“. Preobrazba društva počinje od svakog pojedinca, a kao Crkva želimo biti kvasac i duša ove zemlje.
Prije 25 godina…
Na početku misnog slavlja nadbiskup Puljić je zahvalio na pozivu da predvodi ovu misu u gradu sv. Vlaha u kojem je proveo 20 godina koje su ga kodirale i obilježile dobar dio njegovog života. Kazao je kako se u ratnim godinama pitao što Crkva može i treba tada činiti. „Učinio mi se normalnim u tom trenutku priključiti se narodu molitvenim vapajima za mir kao i osudi nasilja“, te sa svima u vapiti, pisati i moliti Europu i svijet da zaustavi ruku koja ubija i zaštiti pravo na slobodu hrvatskog naroda. Nadbiskup je kazao dok se danas oni koji su bili u Dubrovniku svega sjećaju i još uvijek negdje u podsvijesti čuju zavijanje sirena i strašnih detonacija s topovnjača i minobacača koje su razarale Grad u kojem su bile i tisuće prognanika. U trpljenju, molitvi, hrabrenju, šalama, održavanju koncerata činilo se sve da se zaštite ljudi i domovi prkoseći teškoj sudbini. Nikada Dubrovnik nije bio u srcu Hrvatske kao u tim teškim danima, kao i obratno, istaknuo je nadbiskup te dodao kako je Krist kao i u tim danima muke tako i danas s ovim Gradom.
Slobodni i u srcu i duši
A na kraju mise biskup domaćin mons. Uzinić je zahvalio Bogu na ovom događaju i što je u ovoj misi mogao moliti za sve poginule branitelje osobito na jugu Hrvatske i civilne žrtva rata kao i sve koji su svojim bilo političkim bilo humanitarnim djelovanjem pridonijeli slobodi. Zahvaljujući Bogu za sadašnjost i budućnost domovine i Grada istaknuo je kako je u misi molio i za one koji su napadali ovaj grad, za njihovo obraćenje „da konačno shvate što se dogodilo, što su učinili i da nađu put prema ljubavi bez koje u konačnici nikad neće biti mira“. O toj ljubavi govorilo je i današnje evanđelje. „U ovom misnom slavlju sam molio i za nas, vjernike ove biskupije i nas u hrvatskoj domovini, da se ona sloboda koju smo morali nasilnim sredstvima braniti i obraniti dogodi u našim dušama i srcima oslobođenjem od bilo kakve mržnje i osvetoljubivosti. Da u nama zavlada, bez obzira na sve, duh opraštanja kako bismo bili ne samo slobodni fizički nego i u svojoj nutrini, i ne samo retorički nego i u dubini svoje duše, pa da bismo mogli s Gundulićem govoriti: O lijepa, o draga, o slatka slobodo…“ .
Prije početka mise uzvanike je pozdravio generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić. Na misi su sudjelovali predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mate Franković.
Misna čitanja pročitali su policijski službenik Miho Čanić i članica katedralnog zbora Zrinka Vuletić, psalam su otpjevali solisti Klape HRM Hrvoslav Kužić i Marko Bralić, evanđelje je navijestio fra Bože Ančić, vojni kapelan Vojne kapelanije Uzvišenja Svetog križa u Kninu. Satnik Mirko Muhek, pripadnik Gardijske mehanizirane brigade, 1. mehanizirana bojna „Tigrovi“ i poručnica Marija Kokeza, pripadnica Gardijske mehanizirane brigade predmolili su molitvu vjernika.
Liturgijsko pjevanje predvodili su Mješoviti katedralni zbor pod vodstvom Margit Cetinić i klapa Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj“ s voditeljem Markom Bralićem. Na kraju mise otpjevana je hrvatska himna.
Vijenci, svijeće, mimohod, koncert, križni put
Prije mise ispred Spomen-križa na Gradskom groblju Boninovo položeni su vijenci i upaljene svijeće, a molitvu je predvodio biskup Bogdan.
Nakon mise ispred dubrovačke katedrale krenuo je svečani mimohod postrojbi (povijesne postrojbe, ratne zastave, Orkestar OS RH, ešalon OS RH, MUP-a, vatrogasci, hrvatski branitelji) preko Straduna, kroz Vrata od Pila ulicama Dubrovnika sve do luke Gruž gdje je u 13 sati započela glavna svečanost proslave 25. obljetnice vojno-redarstvenih operacija oslobađanja juga Hrvatske. Na tom mjestu 29. listopada 1992. godine predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman izvršio je postrojbu vojske Južnog bojišta koja je 25. listopada uspješno završila šest mjeseci dugu vojno-redarstvenu operaciju oslobađanja juga Hrvatske sastavljenu od više akcija. Dvadeset i pet godina kasnije na tom istom mjestu se okupilo više od 700 pripadnika svih rodova Oružanih snaga RH, državni dužnosnici, predstavnici društveno-političkog života i hrvatski branitelji kako bi obilježili događaj kojim je oslobođen jug Hrvatske. U borbama na Južnom bojištu poginulo je 270 hrvatskih branitelja i 19 civila, a teže i lakše ranjeno je preko 900 pripadnika HV i MUP-a dok su gubici neprijatelja bili višestruko veći. S okupiranih područja izbjeglo je više od 20 000 prognanika i izbjeglica.
Dvodnevni program obilježavanja 25. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske uključio je Taktičko-tehnički zbor vojne opreme i naoružanja OS RH, MUP-a, vatrogasaca i Crvenog križa kojeg su Dubrovčani i njihovi gosti tijekom dva dana imali prigodu razgledavati u luci Gruž. U subotu navečer ispred crkve sv. Vlaha koncert kao dar Gradu održali su Orkestar Oružanih snaga RH i klapa HRM-a “Sveti Juraj”.
Nedjeljni dio programa započeo je budnicom ulicama Grada koju je svirao Orkestar OS RH, počasnim pucnjevima Dubrovačkih trombunjera u gradskom portu, nastavljen je polaganjem vijenaca na groblju Boninovo, misom u katedrali, svečanim mimohodom postrojbi kroz Grad te će završiti svečanim programom s postrojavanjem postrojbi u Gruškoj luci i zajedničkim ručkom dužnosnika, sudionika i građana. U sklopu svečanog program priređen je i letački program Krila Oluje kojeg su Dubrovčani prvi put mogli vidjeti u svome gradu.
U subotu poslijepodne u organizaciji Dubrovačke biskupije molila se pobožnost križnog puta padinama Srđa, a predvodio ju je biskup Uzinić.
Angelina Tadić
Dopunjeno: 30.10.2017.