Knjiga „Opatija sv. Marije na otoku Mljetu“ autorice dr. sc. Ivane Tomas predstavljena je u utorak 27. lipnja u klaustru samostana sv. Marije na Mljetu, na mjestu gdje je njezina bogata povijest i nastajala. Uz autoricu o knjizi su govorili recenzent dr. sc. Predrag Marković, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i urednik knjige Ivan Viđen. Predstavljanju su nazočili dubrovački biskup mons. Roko Glasnović i mljetski župnik don Stipo Zadro te ravnatelj Nacionalnoga parka Mljet gospar Ivan Sršen. Predstavljanje je organiziralo Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.
Ova znanstvena monografija cjelovito obrađuje povijest znamenite mljetske benediktinske opatije s posebnim naglaskom na stilske osobine crkve i samostana te pitanje njihova porijekla, a pred dubrovačkom publikom je predstavljena u lipnju prošle godine.
Moderator večeri i jedan od predstavljača povjesničar umjetnosti Viđen dao je ukratko prikaz knjige te istaknuo kako je ovo zapravo prvo djelo koje na jednom mjestu donosi znanstvene spoznaje o cjelini sklopa Opatije sv. Marije dajući jedan široki pogled na taj jedinstveni sakralni spomenik koji je jedan od najvrijednijih spomenika srednjega vijeka na području Dubrovačke biskupije, ali i šire. Istaknuo je namjeru nakladnika da knjigu predstavi i na Mljetu, upravo na mjestu gdje je ta bogata povijest i nastajala, baš kako bi se sadržaj knjige i važnost ovog benediktinskoga sklopa približila lokalnoj zajednici. Objavljivanje ove i ovakvih knjiga je, između ostaloga, jedan od načina na koji Dubrovačka biskupija nastoji raditi na istraživanju, očuvanju i popularizaciji kulturne baštine koja se nalazi na njezinu povijesnom području. Naveo je primjer kako je 2008. godine u organizaciji Biskupije održan je i znanstveni skup „Ignjat Đurđević i dubrovačka tradicija svetopavlovskog brodoloma u vodama hrvatskoga otoka Mljeta” s kasnije objavljenim zbornikom i prijevodom slavnoga Đurđevićeva djela koji je i sam bio opat mljetskoga samostana.
Profesor Marković naglasio je kako ova knjiga na određeni način „podvlači crtu“ analizirajući rezultate dosadašnjih arhivskih, arheoloških i povijesno-umjetničkih istraživanja kao i ranije hipoteze o ovome sklopu, a dodaje im svoja vlastita zapažanja pokušavajući naposljetku dati nove odgovore na stara pitanja. To se posebno odnosi na različite pretpostavke iz ranije literature o porijeklu tog tipa arhitekture, ali i o razvojnoj fazi crkve i sklopa. Profesor Marković ukratko se osvrnuo na te hipoteze svaku smještajući u određeni kontekst. Osvrnuo se i na povijest zahvata na sklopu i zasluge nekih prethodnih istraživača, na prvome mjestu dr. Cvita Fiskovića (1908.-1996.) koji je između 1948. i 1951. godine u ime tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti vodio veliki restauratorski zahvat na crkvi. Govoreći o prethodnicima posebno je naglasio njihovu važnost ne samo za očuvanje baštine već i za njezino proučavanje i sagledavanje iz perspektive današnjih istraživača koje bi zasigurno bilo otežano da raniji naraštaji istraživača nisu ulagali velik trud. Stoga je i likovno oblikovanje naslovnice knjige Ivane Tomas izravna počast danas jednome od kanonskih djela Cvita Fiskovića „Prvi poznati dubrovački graditelji“ iz 1955. godine. Našalio se dodajući kako se možda na prvi pogled može učiniti da se među koricama ove knjige ne nalazi nikakvo pojedinačno senzacionalno otkriće, ali je upravo sintetski pogled na jedan ovakav spomenik iznimno vrijedan, a to mu je dosad, usprkos bogatoj literaturi i provedenim arheološkim istraživanjima, nedostajalo.
Autorica Tomas, jednako kao i na dubrovačkome predstavljanju, odabrala je govoriti više o samome sklopu negoli o knjizi. Posebno je naglasila slojevitost mljetskoga benediktinskog sklopa izgrađenoga oko 1200. godine kazavši kako je riječ o vrhunskom spomeniku romaničke arhitekture koji je bio nadograđivan i u kasnijim stoljećima. Uz činjenicu da je crkva na Mljetu za razliku od mnogih dubrovačkih srednjovjekovnih spomenika srećom ipak ostala sačuvana u Velikoj trešnji 1667. godine na važnosti joj daje specifičnost njezina arhitektonskoga tipa. Tako monumentalna benediktinska jednobrodna crkva s trodijelnim svetištem i središnjom kupolom doista predstavlja unikat u kontekstu benediktinskoga graditeljstva te epohe na našoj obali. Iznijela je i karakteristike ostalih dijelova sklopa kao što su predvorje, zvonik i samostanska zgrada, a naglasila je posebnost figuralne dekoracije crkve koja je također rijetkost u dubrovačkome kontekstu. Uz vrijednost dosad provedenih restauratorskih i istraživačkih zahvata naglasila je nužnost nastavka procesa obnove sklopa koji Dubrovačka biskupija postupno vodi od 1998. godine kada joj je sklop vraćen u vlasništvo.
Knjiga „Opatija sv. Marije na otoku Mljetu“ ima 224 stranice, a objavljena je 2021. godine u sunakladništvu Dubrovačke biskupije i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na čijem Odsjeku za povijest umjetnosti autorica knjige predaje umjetnost srednjega vijeka. Tisak knjige dijelom su omogućila i sponzorska sredstva Javne ustanove Nacionalni park Mljet koji je prepoznao važnost ovakve publikacije za popularizaciju kulturne baštine otoka Mljeta. Uz predgovor, zaključak, popis literature i popis ilustracija knjiga se sastoji od četiri velike cjeline: prva govori o stanju istraženosti; druga o samoj povijesti opatije; treća se sastoji od opisa i analize samostanskog sklopa i crkve sv. Marije (Gospe od Jezera), a četvrta donosi raspravu u pitanju utjecaja na porijeklo arhitekture. Opremljena je brojnim fotografijama i nacrtima, a dvojezičnost knjige (hrvatski i engleski jezik) pomoći će da najnovije spoznaje o Opatiji sv. Marije na Mljetu dođu do što širega kruga čitateljstva i van naše zemlje. Urednici knjige su Zlatko Jurić i Ivan Viđen, a recenzenti Predrag Marković i Joško Belamarić. Grafičko oblikovanje potpisuje Marko Maraković iz izdavačke službe Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (FF press).
Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije
