Četvrta Svećenička skupština Dubrovačke biskupije održana je u franjevačkom samostanu u Slanom u utorak, 22. i srijedu, 23. rujna. Skupštinu je otvorio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, a na skupštini se govorilo o bratstvima i drugim vjerničkim društvima.
Biskup Uzinić je posebno pozdravio i predstavio nove svećenike u biskupiji, te izrazio nadu da su oni koji su premješteni ovog ljeta dobro prihvatili novu sredinu, a i ona njih. Istaknuo je 1700. obljetnicu mučeničke smrti sv. Vlaha, zaštitnika biskupije i Godinu milosrđa koju je proglasio papa Franjo, kao dvije odrednice nove pastoralne godine. Potaknuo je svećenike da se organiziraju s vjernicima te pohode u ovoj godini crkvu sv. Vlaha i katedralu, na kojoj će biti otvorena vrata milosrđa.
Mons. dr. Pero Pranjić, župnik župe sv. Ivana Krstitelja u Ponikvama, održao je predavanje: „ Vjernička društva u Zakoniku kanonskog prava“, a generalni vikar mons. dr. Petar Palić osvrnuo se na situaciju s bratstvima u biskupiji.
Za naziv “katolička” treba pristanak crkvene vlasti
U predavanju dr. Pranjić je govorio o saborsko-teološkim postavkama i kanonskim odredbama o vjerničkim društvima te situaciji u Crkvi s obzirom na vjernička društva. Kazao je kako Crkva, posebice od Drugog vatikanskog sabora, podupire angažman laika koji mogu djelovati samostalno ili povezani u udruge, koje nisu same sebi svrhom nego moraju služiti ispunjenju crkvenoga poslanja s obzirom na svijet…“, i trebaju biti „u čvrstoj povezanost s hijerarhijom“ Crkve. Zakonik kanonskog prava kaže da vjernici mogu slobodno osnivati vjernička društva, ali nazivom „katolička“ mogu zvati samo ona koja za to imaju pristanak mjerodavne vlasti. Svako takvo društvo mora imati svoj statut, odobren od mjesnog ordinarija, te se savjetuje da imaju duhovnog asistenta. „Crkva ima veliko povjerenje u laike, jako se na njih oslanja, a radi što učinkovitije njihove djelatnosti sama osniva društva da organizirano djeluju na području evangelizacije, apostolata i karitasa, ili im s druge strane kanonski dopušta da sami prema prilikama i potrebama osnivaju takva društva, dakako pod njezinim nadzorom i ingerencijom,“ istaknuo je predavač.
Govoreći o povijesti bratovština dr. Pranjić je rekao da su one bile posebno važne u vrijeme kad društvena zajednica nije imala mirovinskog i zdravstvenoga osiguranja, pa su bratovštine vodile skrb posebno u kritičnim situacijama. S druge stane bile su dobar oslonac župnicima u svim mogućim organizacijama proslava i župnih pobožnosti, tako da su župe imale čak i više bratovština, koje su onda nastupale u samoj župi ili tu istu župu predstavljali na nekim regionalnim ili biskupijskim slavljima.
Bratstva trebaju izraditi nove statute usuglašene sa ZKP-om
Dr. Palić je govorio o situaciji s bratstvima u Dubrovačkoj biskupiji. Napravio je razliku između bratovština, koje postoje primjerice na Korčuli i čiji smisao postojanja je međusobno pomaganje članova i sudjelovanje u liturgiji , i bratstava po drugim župama. Istaknuo je potrebu usuglašavanja statuta bratstava s novim crkvenim zakonima jer mnoga od njih imaju stare statute iz različitih vremena koji nisu revidirani. Kod većine bratstava je svrha promicanje vjerskog i moralnog života među članovima, gajenje duha kršćanske ljubavi i dobrotvorne pomoći u duhovnim i materijalnim potrebama te pomoć župniku u djelima apostolata, kazao je generalni vikar. To je na tragu crkvenih zakona, a ona bratstva koja nemaju takve odredbe trebala bi to osvijestiti i uključiti u svoje djelatnosti. Dr. Pranjić je ponudio svoju stručnu pomoć u izradi novih statuta.
Na skupštini su podnesena izvješća biskupijskih ustanova, ureda i vijeća, te predstavljen Biskupijski pastoralni plan za novu 2015./2016. godinu. Uz razmjenu iskustava s terena, svećenici su zajedno molili časoslov i slavili euharistiju.
Župnik i gvardijan fra Ljudevit Lasta izrazio je zadovoljstvo da se i ova četvrta svećenička skupština održala u njihovom samostanu u Slanom.
Angelina Tadić