Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić sudjelovao u subotu, 21. rujna na središnjoj proslavi 1700. obljetnice Milanskog edikta u rodnom mjestu rimskog cara Konstantina u Nišu u Srbiji. S dvojicom kardinala, 25 biskupa i stotinjak svećenika koncelebrirao je na svečanom euharistijskom slavlju koje je predvodio Papin delegat nadbiskup Milana kardinal Angelo Scola. Iz Republike Hrvatske u Nišu su, uz dubrovačkog biskupa, bili i nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, biskup požeški mons. Antun Škvorčević, biskup križevački mons. Nikola Kekić i pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško.
Svečanost je u subotu ujutro počela donošenjem relikvija – čestica križa na kome je Krist razapet i moći carice sv. Jelene – iz župske crkve Uzvišenja Svetog križa u Nišu na stadion Čair. Večer uoči proslave Papin izaslanik kardinal Scola je u Nišu predvodio Večernju i bdijenje, a dan ranije u Beogradu se susreo s predstavnicima svjetovne vlasti i Srpske pravoslavne Crkve. Na misi u Nišu kardinal Scola je, uz ostalo, poručio: „Svaka vjernička vjera izraz je težnje za Bogom, izvor jedinstva među ljudima, a ne izvor sukoba, ni podjela. Samo kada zagospodari ideologija, samo kada se napusti primat Boga, tada se ljudi progresivno razdvajaju. Obljetnica tzv. ‘Milanskog edikta’ poručuje svima nama da je vjerska sloboda jamstvo mira i nove civilizacije u svakom pluralnom društvu.” Proslava u povodu 1700. obljetnice Milanskog edikta u organizaciji Beogradske nadbiskupije odvija se pod geslom “Za slobodu oslobođeni.”
OBLJETNICA PRESTANKA PROGONA KRŠĆANA U RIMSKOM CARSTVU
Proslava jubileja Milanskog edikta počela je upravo u Milanu krajem prošle godine, a završna slavlja održavaju se u Nišu. Diljem kršćanskog svijeta ova visoka obljetnica događaja iz 313. godine kojim su prestali vjerski progoni kršćana u Rimskom Carstvu obilježava se na različite načine tribinama, izložbama, susretima i sl. U Dubrovačkoj biskupiji održano je više predavanja te je priređena izložba u sklopu Dana kršćanske kulture.
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh Istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Car Konstantin (273-337) rođen je u Nišu. Prema kazivanju stare legende: mladi rimski časnik Konstantin, poganin, vidio je pred odlučujuću bitku za carsko prijestolje, na nebu znak kršćanskog križa, a podno njega natpis: »In hoc signo vinces!« – “U ovom ćeš znaku pobijediti». Potaknut tim viđenjem 313.godine dao je slobodu kršćanima – Milanskim ediktom.
Njegova majka, sv. Jelena Križarica, 14. rujna 320. godine pronašla je na Kalvariji Isusov križ. Na tom mjestu dao je car Konstantin sagraditi veliku dvostruku baziliku u kojoj je bio pohranjen velik dio Kristova križa. Kršćani Jeruzalema počeli su na taj dan hodočastiti i slaviti sv. Križ, što je i začetak obreda Velikog petka.
Car se u travnju 337. godine teško razbolio te, sluteći da mu je kraj blizu, odlučio se krstiti kako bi sa sebe sprao sve grijehe.
ODVOJENE PROSLAVE KATOLIČKE I PRAVOSLAVNE CRKVE
Središnja proslava 17 stoljeća Milanskog edikta, koju organizira Srpska pravoslavna crkva, bit će održana 6. listopada, a svečanu arhijerejsku liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Nišu, Konstantinovu rodnom gradu, predvodit će carigradski patrijarh Bartolomej.
Podsjetimo, u vrijeme progona kršćana i njihovog prestanka u Rimskom Carstvu nije postojala podjela Crkve na istočnu i zapadnu, to se dogodilo tek 1054. godine.
A.T.