U dubrovačkoj katedrali Gospe Velike od 1. do 15. srpnja 2018. održana je još jedna studentska Edukacijsko-istraživačka radionica čiji je cilj popisivanje i inventariziranje arheološke građe (pokretnih nalaza) koji su iskopani prilikom arheoloških istraživanja pod baroknom katedralom i Bunićevom poljanom osamdesetih godina prošloga stoljeća.
Podsjetimo, ove su radionice nastale kao nastojanje Gradske župe da se spomenuti nalazi koji se već preko 30 godina nalaze pohranjeni u potkrovlju katedrale obrade i prezentiraju javnosti. Na temelju potpisanoga ugovora još je prije tri godine ostvarena izvrsna suradnja s Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a na proljeće ove godine po isteku prvoga ugovora sklopljen je novi, u trajanju od iduće dvije godine.
Novost je novoga ugovora da su osim Gradske župe Gospe Velike i Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, radi proširenja opsega posla i cjelovitijega sagledavanja znanstvenih pitanja kao partneri uključeni i Institut za povijest umjetnosti, Institut za arheologiju i Akademija likovne umjetnosti.
Druga ovogodišnja radionica – prva je održana u veljači – bila je iznimno uspješna. U Dubrovniku je boravilo 15 studenata koji su bili podijeljeni u 3 ekipe: jednu koja je obrađivala freske, drugu koja je obrađivala kamene nalaze i treću koja je radila na keramičkim nalazima. Obavljen je velik posao i ispunjena su sva postavljena očekivanja, a iduća se radionica očekuje najesen.
Uz ranije koordinatore radionice dr. sc. Maju Zeman ispred Filozofskoga fakulteta i Ivana Viđena ispred Gradske župe znanstveno-nastavnome timu pridružili su se ovaj put još i dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić s Instituta za arheologiju i mr. art. Suzana Damiani s Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Sukladno spomenutome ugovoru u radionici su osim studenata Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta sudjelovali i studenti Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti odrađujući tako dio svoga praktičnoga rada.
Tri su ekipe radile i na tri lokacije: na sjevernoj i južnoj krovnoj terasi katedrale te u crkvi sv. Nikole na Prijekome. Ova se drevna crkva pokazala kao izvrstan prostor za rad i za učenje te su u njoj održana i dva predavanja za studente koje su održali Ivana Ožanić Roguljić i Suzana Damiani. Treba istaknuti kako je jedna posebna ekipa bila formirana još od 1. lipnja, prije početka rada ovoljetne radionice, kako bi se opralo i prepakiralo keramičke nalaze, a što je bilo nužno radi njihovoga velikoga broja i prostora koje su zauzimali u potkrovlju. Tu je ekipu vodila arheologinja dr. sc. Marina Šiša Vivek, a rad je te ekipe nastavljen i nakon završetka radionice, sve do 4. kolovoza i to u neugodnim uvjetima velike vrućine u potkrovlju katedrale. Iako velik dio dosad obrađene keramike pripada razdoblju srednjega vijeka (uglavnom od 11. do 15. stoljeća), kronološka i stilska raznovrsnost keramičkih nalaza uvelike će pomoći u sagledavanju cjelovite slike čitavoga lokaliteta.
Studenti su osim rada na arheološkim nalazima u sklopu programa ove radionice, kao i uvijek dosad, obišli najvažnije gradske spomenike i muzeje uz stručno vodstvo, a nazočili su i na svečanosti otvorenja obnovljene Biskupske palače koju su također razgledali. Studenti su sudjelovali i u radovima na (ponovnome) postavljanju izložbe Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala koja upravo predstavlja dosadašnji tijek radova ovih radionica, a koja je povodom otvaranja Biskupske palače postavljena u suterenskome prostoru palače predviđenome za budući katedralni lapidarij. Podrazumijeva se da je posebna pažnja bila posvećena razgledu katedrale i njezina interijera, a studenti su obišli i njezino podzemlje kako bi na licu mjesta vidjeli taj važan arheološki lokalitet. Obilazak Kneževa dvora vodio je akademik Igor Fisković koji je znanstveni savjetnik ovoga projekta i koji je studentima nadahnuto rastumačio razvojne faze dvora te se posebno osvrnuo na njegovu kiparsku dekoraciju.
Čak su dva izleta organizirana na otok Lokrum: na prvome, koji je vodio Ivan Viđen tematizirala se historicistička faza uređenja otoka koju je sredinom 19. stoljeća proveo nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, dok je na drugome izletu dr. sc. Ana Marinković studente detaljno upoznala s važnošću i slojevitošću romaničke crkve lokrumskih benediktinaca i njihovoga gotičko-renesansnoga klaustra. Radionica je zaključena zajedničkim izletom u Cavtat gdje su studenti razgledali Meštrovićev mauzolej obitelji Račić, franjevačku crkvu i Kuću Bukovac. Rektor dubrovačkog sjemeništa don Marin Lučić je studentima pružio smještaj u prostorijama sjemeništa, a pojedinci i ustanove su drage volje izašle u susret studentima bilo odobravanjem besplatnoga ulaska bilo stručnim vodstvom.
I.V.