U katedrali Gospe Velike u Dubrovniku u ponedjeljak, 9. ožujka otvorena je kulturna manifestacija “Kršćansko lice kulture 2020.” u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. Ova manifestacija po prvi put se u ovom obliku održava u Dubrovačkoj biskupiji, a trajat će kroz korizmeno vrijeme sve do 30. ožujka s preko 15 različitih kulturnih događanja.
Na otvorenju manifestacije pročelnik Vijeća za kulturu i znanost Joško Mikuš uputio je pozdrave svima okupljenima u ime cijeloga Vijeća i ukratko predstavio manifestaciju. Istaknuo je kako su svi vrlo ponosni i zahvalni što su bili 14 godina dio manifestacije Dani kršćanske kulture u organizacije nakladničke kuće Verbum i u dogovoru s njima, no pod vlastitom organizacijom stvorena je ova nova kulturna manifestacija “Kršćansko lice kulture” koja se nadograđuje na sve protekle godine.
Poticaj za njegovanje našeg kršćanskog lica u ovom vremenu
U svome uvodu uputio je okupljenima nekoliko misli o pozadini i ideji ove manifestacije koja u svojoj biti ne govori o nekoj slavnoj, pomalo idealiziranoj prošlosti kada je sve bilo bolje, niti govori prvenstveno o bogatsvtu koje su namrli naši stari, pa čak ni o tome što mi stvaramo danas, iako, sve to uključuje. Ona prvenstveno govori o nama samima. “Trudit ćemo se da sadržaj manifestacije ispunimo lijepim događanjima koja bi nas trebala oplemeniti poticajima i unutarnjima iskustvom, sviješću o ukorijenjenosti naše prošlosti snažno prožete kršćanskom misli i vjerom, ali ako mi kao žitelji ovoga grada, ili čak šire nacionalno ili kozmopolitski, ne bismo bili sposobni niti voljni izgrađivati i njegovati naše kršćansko lice u svakodnevnom životu, onda niti ova manifestacija neće imati smisla. Tek je onda još jedan događaj u nizu kulturnog života grada”, istaknuo je pročelnik Mikuš.
Kao najvažniju poruku publici naglasio je da nas jedino u ovom izazovnom vremenu, ali i kao uvijek do sada, može spasiti Kristovo lice i jedino ono može biti odgovor na sva naša pitanja i traženja, a to lice prepoznajemo u sebi i jedni u drugima bez obzira na svjetonazore i uvjerenja. Pozdravio je izvođače prvog događanja manifestacije Župni zbor sv. Cecilije – Jelsa pod ravnanjem dirigenta Slavka Reljića te im zahvalio što će dočarati tradiciju koja je i dalje živa u današnjem suvremenom životu.
Manifestaciju je otvorio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić koji je također istaknuo kako ova manifestacija jest nova, ali ujedno i stara jer se nadograđuje i nastavlja na one prethodne godine kada su se održavali Dani kršćanske kulture. Zahvalio je organizatorima Dana kršćanske kulture što su pomogli da održavanjem te manifestacije izrastemo i napravimo jedan korak naprijed te proširimo ponudu, vremenski i sadržajno.
Zagledati se u lice Isusa Krista
“Kada se kultura odredi kao kršćanska kultura, to je određeno sužavanje, a mi želimo, govoreći o kršćanskom licu kulture, apostrofirati nešto drugo, želimo kršćansku kulturu vidjeti i u onim stvarima i izričajima u kojima se ne može nazvati kršćanskom, ali ih je ipak kršćanstvo nadahnulo. Osobito želimo pogledati lice Isusa Krista koji je prepoznatljiv znak naše kršćanske kulture”, rekao je biskup Uzinić.
Istaknuo je da je izvor i cilj cijele kršćanske kulture Isus Krist i u njega se trebamo zagledati želimo li pronaći kršćansko lice kulture i želimo li vidjeti kakvi bismo trebali postati, ako želimo biti oni koji predstavljaju i stvaraju kršćansko lice kulture. “Vrlo je znakovito da manifestaciju započinjemo oratorijem ‘Za križen’ jer je to s jedne strane pogled laika jednog povijesnog trenutka koji su zagledani u lice Isusa Krista, najljepšeg od svih ljudi, u trenucima muke, prepoznali i svoje vlastito lice. Također, prepoznajući u licu Isusa raspetoga, patnika, svoje vlastito lice, imali su potrebu i prenošenjem liturgije u pučko, svoje lice učiniti licem Isusa Krista. Tako je nastala ova procesija ‘Za križen’ koja je postala dio života”, objasnio je biskup.
Naglasio je dva termina “laičko” i “pučko” koja obilježavaju ovu procesiju, ali i ovu manifestaciju jer je u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije kojem su članovi uglavnom laici, stoga je i manifestacija bitno laička i takva bi trebala i ostati. “Kulturni život nadahnut vjerom mogao bi biti poticaj za svakodnevno življenje kršćanske vjere u svim ostalim poljima života kako bismo ne samo govorili o Isus Kristu, nego kako bismo po onom što govorimo i činimo, i po kulturi koju stvaramo i predstavljamo, mogli biti prepoznatljivi kao oni koji su Kristovi i drugima pomoći da otkriju lice Isusa Krista, najljepšeg od svih ljudi”, zaključio je biskup Uzinić.
Izveden oratorij “Za križen”
Prvo događanje ove kulturne manifestacije bio je je oratorij “Za križen” koji je skladan na temelju korizmenog pučkog pjevanja otoka Hvara, a izveo ga je Župni zbor sv. Cecilije iz Jelsa pod ravnanjem autora i dirigenta Slavka Reljića.
Na otoku Hvaru procesija „Za križen” izvodi se na način da jedan od članova Bratovštine presvetog oltarskog sakramenta, koji se mnogo godina ranije predbilježio za križonošu, ponese velik i težak križ, te ga u pratnji pedesetak članova Bratovštine, koji nose velike ferale, nosi oko 25 kilometara u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak pred Uskrs. U procesiji sudjeluje oko 2-3 tisuće ljudi. Zbor sudjeluje u procesiji i pjeva pjesme karakteristične za tu manifestaciju. Štoviše, u toj noći kreće šest povorki „Za križen” iz okolnih mjesta koje se cijelu noć vrte u krug i nikada se ne susretnu. Povorke kreću u 22 sata i sljedeće jutro u oko 7 sati se vraćaju na ishodišno mjesto. Ritualno se tada križ uz puno emocija predaje pripadnom župniku. Ova procesija od 2009. nalazi se na UNESCO-vu popisu nematerijalne svjetske baštine.
Župni zbor sv. Cecilije dočarao je publici djelić atmosfere s procesije “Za križen” svojim vrsnim pjevanjem, a publika je to popratila gromoglasnim pljeskom.
Na kraju je dirigent Reljić zahvalio organizatorima na pozivu i pjevači su uručili prigodni dar biskupu Uziniću.
Tea Kuzek
