Sveti Otac primio je u subotu 18. veljače u audijenciju predsjednike i referente vijećā za laike biskupskih konferencija, sudionike konferencije „Pastiri i vjernici laici – pozvani na zajednički hod“ koju je organizirao Dikasterij za laike, obitelj i život, izvješćuje IKA. Na kongresu su sudjelovali i hrvatski predstavnici, predsjednik Vijeća za laike HBK dubrovački biskup Roko Glasnović i tajnica Ureda za laike Marija Žebec.
Oko 200 nazočnih Papa je potaknuo da obnove cjelovitu ekleziologiju, koja ističe jedinstvo, a ne razdvajanje, u kojoj laik nije ‘neredovnik’ nego krštenik, i valja ga nazivati ‘učenikom, bratom’, kako se u Novom zavjetu nazivalo sve, vjernike laike i zaređene službenike.
Prevladati načine samostalnoga djelovanja
Papa Franjo je odmah, na početku govora, podsjetio da je još dug put koji valja prijeći kako bi Crkva živjela kao jedno tijelo, kao pravi narod, ali Bog pokazuje put koji valja slijediti, onaj intenzivniji i konkretniji život u zajedništvu. Bog Crkvu poziva da nadvlada paralelne kolosijeke koji se nikada ne susreću, rekao je Papa te objasnio: „Kler odvojen od laikā, posvećene osobe odvojene od klera i vjernika, intelektualna vjera nekih elita odvojena od pučke vjere, Rimska kurija odvojena od partikularnih Crkvi, biskupi odvojeni od svećenika, mladi odvojeni od starijih osoba, supružnici i obitelji slabo uključeni u život zajednice, karizmatski pokreti odvojeni od župā, i tako dalje. To je u ovom trenutku najozbiljnije iskušenje.“
Narod ujedinjen u poslanju
Rimski biskup potom je istaknuo da je cijeli Božji narod ujedinjen jednom vjerom, ali to nije populizam ni elitizam, nego vjerni sveti Božji narod potaknut istim posvećujućim Duhom i usmjeren prema istom poslanju naviještanja milosrdne ljubavi Boga Oca. Odlučujući je taj posljednji vid: narod ujedinjen u poslanju, rekao je Papa.
„Sinodalnost svoj izvor i krajnju svrhu pronalazi u poslanju: rađa se iz poslanja i usmjerena je prema poslanju. Dijeljenje poslanja, naime, približava pastire i lake, stvara zajedništvo nakana, očituje komplementarnost različitih karizmi te stoga u svima budi želju za zajedničkim hodom“, pojasnio je.
Primjeri ne nedostaju, počevši od Krista, sve do svetoga Pavla i važnih trenutaka misionarskoga zanosa Crkve.
„Vidimo to u samom Isusu koji se od samoga početka okružio skupinom učenika, muškaraca i žena, i s njima živio svoje javno djelovanje. Nikada sam. I kada je poslao Dvanaestoricu naviještati Kraljevstvo Božje, poslao ih je ‘dva po dva’. Isto vidimo kod svetoga Pavla, koji je uvijek evangelizirao zajedno sa suradnicima, također laicima i bračnim parovima, a ne sam. Tako je bilo i u trenutcima velike obnove i misionarskoga žara u povijesti Crkve: pastiri i vjernici zajedno. Ne izolirani pojedinci, nego narod koji evangelizira! Sveti Božji narod“, rekao je Sveti Otac.
Svi smo učenici
Nakon što je podsjetio na važnost formacije laika, prijeko potrebne za življenje suodgovornosti, pod uvjetom da nije ograničena na teoretske ideje, nego da je i praktična, Papa je potaknuo sve da obnove cjelovitu crkvenost, kako je bilo u prvim stoljećima, u kojoj je sve bivalo ujedinjeno u pripadnosti Kristu, prevladavajući tako sociološku viziju koja razlikuje društvene klase i staleže i koja se u konačnici temelji na moći dodijeljenoj svakoj kategoriji.
„Naglasak valja staviti na jedinstvo, a ne na razdvajanje. Laika, više kao ‘neklerika’ ili ‘neredovnika’, treba smatrati krštenikom, pripadnikom svetoga Božjeg naroda; to je sakrament koji otvara sva vrata. U Novom zavjetu ne pojavljuje se riječ ‘laik’, nego se govori o ‘vjernicima’, ‘učenicima’, ‘braći’, ‘svetcima’, izrazima koji su se primjenjivali za sve: vjernike laike i zaređene službenike“, rekao je Sveti Otac.
Spomenuvši potom trenutak iz Knjige otkrivenja, kada Isus kaže: „Evo, na vratima stojim i kucam“, papa Franjo je istaknuo da je danas drama Crkve to što Isus stalno kuca na vrata, ali iznutra, jer ga ne puštamo da iziđe! Crkva često završava u onoj zatvorenoj Crkvi koja ne daje Gospodinu da iziđe. Gospodin je došao poradi misije i želi da budemo misionari, napomenuo je.
Veća suradnja
Ta suodgovornost među laicima i pastirima omogućit će prevladavanje opreka, strahova i uzajamnih razlika. Prema Papinim riječima, vrijeme je da pastiri i laici hode zajedno, na svim područjima Crkve i u svim dijelovima svijeta. Stoga je potaknuo na veće vrednovanje laikā, uz posebnu pozornost prema ženama.
„Vjernici laici nisu ‘gosti’ u Crkvi, oni su u svojem domu, zato su pozvani brinuti o vlastitom domu. Laike, a posebno žene, treba više cijeniti u njihovim vještinama i njihovim ljudskim i duhovnim darovima za život župā i biskupijā. Mogu donositi, svojim ‘svakodnevnim’ jezikom, navještaj evanđelja, baveći se raznim oblicima propovijedanja. Mogu surađivati sa svećenicima u odgoju djece i mladeži, pomoći zaručnicima u pripremi za brak i pratiti bračne parove u bračnom i obiteljskom životu. Valja ih uvijek konzultirati kada se pripremaju nove pastoralne inicijative na svim razinama, lokalnoj, nacionalnoj i univerzalnoj. Treba im dati glas u pastoralnim vijećima partikularnih Crkvi. Trebaju biti prisutni u uredima biskupijā. Mogu pomoći u duhovnom praćenju drugih laikā te dati svoj prinos i u formaciji sjemeništaraca i redovnikā“, protumačio je Sveti Otac.
Uloga je laikā, međutim, važna i na svjetovnom području, napomenuo je Papa.
Zajedno s pastirima trebaju donositi kršćansko svjedočanstvo u svjetovne sredine: u svijet rada, kulture, politike, umjetnosti, društvene komunikacije.
Na kraju je upozorio nazočne da ne padaju u klerikalizam, jer klerikalizirani laici su kuga u Crkvi, istaknuo je papa Franjo, a prenio Vatican News.