Na Čistu srijedu ili Pepelnicu, kojom započinje korizmeno vrijeme, 14. veljače dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je koncelebrirano misno slavlje s obredom pepeljenja u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku. Sam biskup, svećenici i vjernici su sabrano pristupili pepeljenju kako bi se kroz narednih četrdeset dana pojačane molitve, milostinje i posta pripremili za najvažniji kršćanski blagdan Uskrs.
O toj pripravi u propovijedi je govorio biskup Uzinić koji je vjernicima prenio i papino razmišljanje o korizmenom vremenu dato u njegovoj korizmenoj poruci.
Važno je čuti ovo “sad je”, kazao je biskup citirajući rečenicu “Sad je vrijeme milosti, sad je vrijeme spasa” (2Kor 5,20 – 6,2) iz drugog čitanja. Posebno je ovo vrijeme zato što nas ono s nebitnih stvari i površnosti, osobito svojstvenoj karnevalu koji joj prethodi, vodi prema onom bitnom. Ono je posebno i jer nas ono vodi prema onom središnjem otajstvu naše vjere od kojeg sve polazi, a to je vazmeno otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova, ustvrdio je biskup te pozvao vjernike da istinski žive ovu korizmu: “Nastojmo ovu korizmu živjeti doista okrenuti prema onom bitnom kako bismo se pripravili na ono središnje i to ne samo u ovogodišnjem Uskrsu nego ono središnje što daje smisao našem postojanju”.
Kako bi vjernici korizmu što bolje živjeli biskup Uzinić im je prenio sažetak papine korizmene poruke: „Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih“ (Mt 24, 12). Kroz sam naziv papa je upozorio na kušnje u kojima se nalazi suvremena kršćanska zajednica ali ne zato da bi nas ostavio u tom stanju nego da bi nas usmjerio prema trima lijekovima korizmenog vremena kojima je moguće pobijediti kušnje I usmjeriti se prema onom najvažnijem, primijetio je biskup. Ta tri lijeka su: molitva, milostinja i post, a o tome progovara Isus u evanđelju dana poučavajući s kakvih duhom ih treba prakticirati.
Papina poruka vjernicima može biti poticajna i plodonosna na početku korizme, a može poslužiti i kao svojevrsni ispit savjesti, kazao je biskup te naveo kako papa prvo progovara o kušnjama a onda o lijekovima.
Posljedica padanja u kušnjama je “hladno srce”
Govoreći o kušnjama papa je u poruci napisao kako su mnogi kršćani, zavedeni od lažnih proroka, podlegli kušnji zavodljivosti užitaka koje su zamijenili s istinskom srećom, mnogi žive opčinjeni novcem koji ih čini robovima profita i sitnih interesa, mnogi kroz život prolaze misleći da su sami sebi dostatni, a na kraju postanu plijenom samoće. Ističući kako zloduh, koji „’je lažac i otac laži’ (Iv 8, 44), oduvijek prikazuje zlo kao dobro i lažno kao istinito, da bi zbunio čovjekovo srce“, papa u lažnim prorocima vidi i sve one koji nude jednostavna i brza rješenja na patnje, a mnogi to danas traže, pa papa upozorava da to može biti zamka oca laži.
Oni mladim ljudima nude lažni lijek droge, „jednokratnih“ odnosa, lake, ali nepoštene zarade, hvataju ih u zamku virtualnog života, u kojemu se odnosi čine jednostavnijima i iskrenijima da bi se kasnije pokazali besmislenima u svoj svojoj dramatičnosti, kao i sve one koji nude bezvrijedne stvari, oduzimaju ljudima ono najvrjednije: dostojanstvo, slobodu i sposobnost za ljubav, igrajući na kartu naše ispraznosti i taštine.
Ovo sve ima posljedice, a to je „hladno srce“, kaže papa, prisjećajući se opisa pakla Dantea Alighieria koji zamišlja đavla kako sjedi na ledenom prijestolju ugašene ljubavi. Papa nudi izvrsnu dijagnozu ugašene ljubavi koju, kaže on, više od svega drugoga gasi pohlepa za novcem koja za posljedicu ima odbacivanje Boga i traženje utjehe u njemu. Nakon što se to dogodi sve prerasta u nasilje koje se okreće protiv onih koje smatramo prijetnjom našim sigurnostima, a prema papi, a vidimo i u našem društvu da je tako, to su nerođeno dijete, bolesna starija osoba, privremeni gost, stranac, ali također i bližnji koji ne odgovara našim očekivanjima.
Hlađenje ljubavi u čitavom stvorenom svijetu
No nisu oni jedini. Papa Franjo podsjeća da je i stvoreni svijet tihi svjedok hlađenja ljubavi. Ovo se očituje u zagađenju zemlje, koja je otrovana otpadom bačenim zbog nemara ili sjecanja koristi, zatim mora, koja su, također onečišćena, postala groblja bezbrojnih brodolomaca žrtava prisilnih migracija te na kraju neba, koje u Božjem naumu pokazuje njegovu slavu, a kojim jure strojevi koji dažde oruđima smrti.
Na kraju papa spominje i ljubav koja se ohladila u našim zajednicama, što se, kako je već istaknuo u apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium, očituje u znakovima pomanjkanja ljubavi, a ti su znakovi: sebičnost i duhovna lijenost, besplodni pesimizam, napast izoliranja i stalnih ratova među nama, svjetovni duh koji dovodi do bavljenja samo onim izvanjskim uslijed čega opada naš misionarski žar.
Ima nade – jer ima lijeka za “hladno srce”
Uz tumačenje kušnji i posljedica, papa Franjo podsjeća i na tri lijeka korizmenog vremena, a to su: molitva, koja nam pomaže otkriti u svome srcu laži kojima obmanjujemo sami sebe kako bismo utjehu pronašli u Bogu; milostinja, koja nas oslobađa pohlepe i pomaže nam otkriti u bližnjima braću i sestre; i post, koji u nama slabi sklonost nasilju, omogućujući nam iskusiti ono što proživljavaju oni kojima nedostaje ono najnužnije te svakodnevno gladuju, ali i prepoznati stanje našeg duha koji je gledan dobrote i žedan Božjeg života. Polazeći od ovih lijekova papa nam poručuje da nam oni pomažu probuditi pozornost prema Bogu i bližnjima i želju da slušamo Boga koji je jedini kadar utažiti našu glad.
Ovom korizmenom porukom papa želi doprijeti i do muškaraca i žena i izvan granica Katoličke Crkve, ali se ipak osobito obraća katolicima pozivajući ih da gorljivo prionu korizmenom hodu poduprti milostinjom, postom i molitvom, ali i znajući da se, ako se to i dogodi drugima, u Božjem srcu ljubav nikad ne gasi, nego nam Bog neprestano daje prigodu da počnemo iznova ljubiti.
Papa u poruci podsjeća na neke inicijative u korizmenom vremenu poput inicijative „24 sata za Gospodina“, koja je i prigoda za ispovijed u sklopu euharistijskog klanjanja, a koja će se ove godine održati u petak i subotu 10. ožujka pod geslom: „U tebe je praštanje“, te na znakovit obred paljenja uskrsne svijeće, kroz poticaj da i naše srce u susretu s uskrsnulim Kristom više gori u vjeri, nadi i ljubavi. Papa se u poruci preporučio vjernicima u molitve što je biskup prenio zamolivši ih da mole za papu, te se i sam preporučio u njihove molitve.
Biskup Uzinić na kraju je istaknuo papinu misao koja govori o tome da i kad se ljubav možda ugasi u srcima drugih, da se ona u srcu Božjem nikad ne gasi, te je to potkrijepio citatima iz misnih čitanja. Propovijed je zaključio pozivom: “Iskoristimo tu Božju ljubav koja je trajno prisutna, obratimo se od svojih grijeha, prionimo u ovoj korizmi molitvi, milostinji i postu, obratimo se kako bi nas Bog doista mogao uslišiti i učiniti nas svojim narodom, pripraviti nas za ovogodišnji Uskrs ali i dati nam onaj svoj vječni Uskrs za koji smo stvoreni“.
Na misi su, uz ostale svećenike, koncelebrirali generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić i katedralni župnik don Stanko Lasić. Liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni zborovi pod ravnanjem Margit Cetinić.
Angelina Tadić